
Tvrđavica – naselje u gradu Osijeku, smještena na lijevoj obali Drave. Na fotografiji je vodostaj Drave kad je bio iznimno nizak. Vrlo niski vodostaji rijeka posljedica su sve dugotrajnijih suša koje postaju sve intenzivnije te imaju ogroman štetan učinak na prirodu, ali i na ljude, posebno na one koje žive od poljoprivrede.

Na fotografiji se nalazi dijelom isušeno jezerce uz Jadransku magistralu, slikano tijekom ultramaratona Vukovar-Dubrovnik. Tijekom trčanja ultramaratona, fotografa je duboko razočarala količina otpada uz naše prometnice, opožarena područja i jednostavna neodgovornost prema okolišu. Nešto kasnije, na povratku kući s ljetovanja, jezerca nažalost više nije ni bilo.

Fotografija mrtve ptice prikazuje dugotrajnu sušu koja je isušila jezero i dovela do uginuća ptica i ribe kojom su se hranile. Duboko popucala zemlja dodatno naglašava katastrofalne posljedice intenzivnih suša koje vodena prostranstva pretvaraju u područja mrtve prirode.

Ramsko jezero u Hercegovini nestaje radi negativnih učinaka klimatskih promjena. Nerijetki su prizori nestajanja vode iz jezera te otkrivanja zaboravljenih građevina na pjeskovitom dnu. Svaka kaplja nestale vode je kao strelica u srce naše lijepe Zemlje. Fotografirano u rujnu 2022.

Na moru je sve više negativnih utjecaja i posljedica klimatskih promjena, koje se zrcale na biljni i životinjski svijet. Vrste se brojem smanjuju, pa se i njihov opstanak dovodi u pitanje. Ovo dvoje zaljubljenih, fotografirani u Limskom zaljevu, opstaje s vjerom u bolju budućnost.

Negativan utjecaj klimatskih promjena nije zaobišao ni brojna staništa različitih životinjskih i biljnih vrsta. Pčele, izrazito bitne za raznolikost flore i faune, zadnjih godina imaju znatni porast ugibanja. Prirodna ravnoteža života pčela narušena je sve češćim i dužim sušama, zagađenjem zraka, globalnim zagrijavanjem, uništavanjem njihovih staništa, nedostatkom nutrijenata, ali radi zaprašivanja pesticidima.

Na fotografiji su ljušture puževa i školjkaša na obali Dunava u blizini Iloka. Razlog njihove brojnosti su oscilacije temperature vode i promjene vodostaja uslijed utjecaja klimatskih promjena. Oscilacije u razini vodostaja su sve učestalije i veće, pa se različite vrste sve teže opstaju.

Morski eko čuvari. Na fotografiji se vide ježinci, najveći čistači mora, kako na sebi nose teret koji ne mogu skinuti. Dok prvi nosi na sebi “kamen”, drugi na sebi nosi omot od žvakaće. Našim nemarom ne uništavamo samo more već i floru i faunu gdje se taloži plastični otpad koji na dnu mora ostaje generacijama. Kao mikroplastika, ti ostaci zatim ulaze u krvotok riba i drugih morskih životinja, a koje zatim konzumiraju ljudi. Platsika preživljava. Fotografija je snimljene u podmorju oko otoka Prvića, Šibenski arhipelag.

Tradicionalne prakse na prirodno poplavnim pašnjacima rijeke Save moraju se prilagođavati klimatskim promjenama. Zajednički pašnjak Gajna koji prima viškove vode kako bi se sačuvala okolna naselja svjedok je sve silovitijih i iznenadnijih poplava, ali i domišljatosti lokalnih poljoprivrednika da sačuvaju rezultate svog mukotrpnog rada.

Poplava na riječkoj tržnici, uzrokovana sve češćim i obilnijim kišama. Klimatske promjene, na većoj ili manjoj skali utječu na svakodnevni život ljudi. Poplava na tržnici na prvi pogled čini se kao poteškoća u prvom redu trgovcima koji ondje rade, ali i potencijalnim kupcima koji toga dana nisu bili u mogućnosti kupiti svoje omiljene svježe proizvode. Ono što često zaboravljamo je negativan utjecaj koji obilne kiše mogu imati na poljoprivredu, ali i infrastrukturu. Nadajmo se da će naše tržnice preživjeti klimatske promjene.

Naziv fotografije je “Od apatije do empatije”, a tema je voda te zaštita vodnih resursa kao ključan faktor u borbi i smanjenju utjecaja klimatskih promjena. Voda je također ključan faktor u borbi protiv siromaštva. Voda oduvijek zauzima centralno mjesto u životu ljudi, ona je jedan od najdragocjenijih prirodnih resursa.

Rijeka Korana – nabujala zbog poplave. Zbog negativnih posljedica klimatskih promjena svjedoci smo sve učestalijih i obilnijih padalina. Sve češće, korita rijeka ne mogu primiti toliku količinu padalina u kratkom razdoblju te se rijeke izlijevaju. Izlijevanje rijeka ima razarajući učinak na živote ljudi, posebno na poljoprivrednike koji su u opasnosti da zbog pucanja nasipa ili izlijevanja rijeke ostanu bez cijelog usjeva unutar jako malo vremena.

Fotografija govori o nebrizi čovjeka o prirodi, o sječi drveća bez pošumljavanja te ostavljanju devastiranog područja iza sebe. Deforestacija je proces koji izrazito negativno utječe na biološki i životinjski svijet obitava na tom području. Posječena stabla više ne mogu pomoći pri uklanjanju ugljikovog-dioksida iz atmosfere i ne mogu služiti kao sklonište brojnim životinjskim vrstama.

U nekim postrojenjima se još uvijek upotrebljavaju fosilna goriva kao glavni energent koji pokreće industriju. Na fotografiji vidimo postrojenje za obradu šljunka čija teška mehanizacija ovisi o fosilnim gorivima.

Fotografija prikazuje olujno nevrijeme iznad Čepina. Na kontinentu, ali i na moru, broj i intenzitet jakih oluja pojačao se uslijed klimatskih promjena. Ovakve strukture u godinama koje slijede će biti sve češće zbog klimatskih promjena. Sve veće zagrijavanje atmosfere, oceana, mora, utječe na stvaranje jakih i sve jačih oluja diljem svijeta, pa tako i kod nas. U toplijim klimama, naravno, su jače i oluje.

Na fotografiji je terasa fotografkinje prije i nakon 20 minuta iznimno jake tuče u Požegi 25. lipnja 2021. U tom nevremenu oštećene su brojne kuće, stanovi, poljoprivredni i industrijski objekti, automobili, vrtovi, usjevi, voćnjaci i vinogradi. Ljudi su nijemo i nemoćno gledali kako im sve što su stvorili nestaje pred očima. Ekstremni vremenski uvjeti su sve intenzivniji. Ljudi, biljke i životinje im se sve teže prilagođavaju. Štete na imovini, infrastrukturi i zdravlju ljudi već su sad ogromne.