Tko profitira od Globalnog Gatewaya? Nova strategija EU-a za razvojnu suradnju

Novo izvješće koje su izradili Counter Balance i Eurodad, uz podršku Oxfama, pruža temeljitu analizu Globalnog Gatewaya, s naglaskom na 40 vodećih projekata, posebno u sektorima energije i klime (uključujući sirovine), digitalnih tehnologija i zdravstva. Izvješće se bavi ključnim pitanjem: služi li Global Gateway unapređenju vanjske politike i poslovnih interesa EU-a na štetu stvarnog razvoja u partnerskim zemljama?

Kao početnu točku svog novog mandata na čelu Europske komisije, predsjednica Ursula Von der Leyen izjavila je: “Treći stup naše ekonomske vanjske politike čine partnerstva i zajednička ulaganja u interese nas i naših partnera putem Global Gatewaya, naše inicijative za ulaganje u infrastrukturne projekte širom svijeta.”

Ovo pokazuje kako politički vođe EU-a vide strategiju Globalnog Gatewaya, koja se smatra ključnim dijelom vanjske ekonomske politike Unije, a usmjerena je na ostvarivanje interesa EU-a i njegovih partnera.

Inicijativa Global Gateway, pokrenuta 2021. godine od strane Europske komisije, promovirana je kao ‘pozitivna ponuda’ EU-a zemljama globalnog Juga. Ova inicijativa predstavlja održivu, na vrijednostima utemeljenu i transparentnu alternativu rastućoj geopolitičkoj i ekonomskoj prisutnosti Kine, koja se ostvaruje kroz njezinu Inicijativu pojasa i puta. Cilj Global Gatewaya je mobilizirati do 300 milijardi eura ulaganja u razdoblju od 2021. do 2027. godine.

Strategija Globalnog Gatewaya podržava ulaganja u pet prioritetnih područja: digitalni sektor, klimu i energiju, transport, zdravstvo te obrazovanje i istraživanje. S jedne strane, nudi fizičku infrastrukturu poput podmorskih kabela, transportnih koridora i obnovljive energije, a s druge strane promiče reforme koje stvaraju ‘povoljnije poslovno okruženje’ za olakšavanje europskih investicija.

Međutim, detaljnija analiza otkriva niz zabrinjavajućih pitanja vezanih uz Global Gateway.

Te zabrinutosti proizlaze iz toga što je glavni izvor financiranja Globalnog Gatewaya politika i proračun EU-a za razvojnu suradnju, čiji je osnovni cilj, prema osnivačkim ugovorima EU-a, smanjenje i dugoročno iskorjenjivanje siromaštva.

Ovo izvješće pokušava odgovoriti na važno pitanje: stavlja li Global Gateway interese vanjske politike EU-a i vlastite ekonomske ciljeve ispred stvarnog razvoja u partnerskim zemljama?

Izvješće se temelji na prethodnim istraživanjima Counter Balancea i Eurodada te pruža pravovremenu i sveobuhvatnu analizu Globalnog Gatewaya, uključujući njegovo financiranje, upravljanje i najnovije projekte. Analizira jesu li projekti koji su do sada pokrenuti – posebno u sektorima energije i klime (uključujući sirovine), digitalnih tehnologija i zdravstva – u skladu s razvojnim ciljevima EU-a i načelima vanjskog djelovanja, poput iskorjenjivanja siromaštva i nejednakosti, zaštite ljudskih prava i održivog razvoja.

Poseban fokus stavljen je na detaljnu analizu 40 projekata koji spadaju pod Global Gateway, od kojih su mnogi kategorizirani kao ‘vodeći’ projekti Globalnog Gatewaya, pokrivajući različite regije i sektore te odabrani kao ilustrativni primjeri. Ovi projekti također su odabrani zbog dostupnosti detaljnijih informacija i literature iz vanjskih izvora (akademska zajednica, mediji, organizacije civilnog društva i drugi dionici).

U 25 od 40 analiziranih projekata Globalnog Gatewaya, barem jedna europska tvrtka je imala koristi. Među tim tvrtkama nalaze se velike kompanije poput Siemensa, A.P. Moller Groupa, SUEZ-a i BioNTecha. Prisutnost europskih kompanija u većini projekata sugerira da Global Gateway može prioritetno promicati mogućnosti za europske tvrtke u zemljama globalnog Juga, što može ugroziti razvojne ciljeve poput smanjenja siromaštva.

Ono što je započelo kao strategija brendiranja EU-a postalo je ključni pristup vanjskom djelovanju, sve više utječući na druge važne politike EU-a, kao što su Industrijski plan Zelenog dogovora i Zakon o ključnim sirovinama. Istodobno, način na koji EU provodi Global Gateway riskira da bude u suprotnosti s vlastitim obvezama prema visokim standardima ljudskih, socijalnih i radničkih prava, transparentnosti, stvaranju ravnopravnih partnerstava umjesto ovisnosti, te pružanju demokratskog pristupa investicijama.