Završen je nagradni foto-natječaj na temu utjecaja klimatskih promjena u organizaciji Platforme CROSOL. Nakon zbrajanja glasova možemo i službeno proglasiti tri nagradna dobitnika/ce:
- mjesto: Dragica Grubiša
- mjesto: Zdenko Đurček
- mjesto: Dejan Adžić
#ClimateOfChange
Pobjednička fotografija koja je kroz gotovo tjedan dana glasovanja prikupila najviše pozitivnih reakcija je djelo Dragice Grubiše s 377 glasova. Fotografija prikazuje proces deforestacije koji, bez planske sječe i ponovnog pošumljavanja, pojačava utjecaj klimatskih promjena te ima ozbiljne posljedice za ljude i životinjski svijet podjednako.
Fotografija govori o nebrizi čovjeka o prirodi, o sječi drveća bez pošumljavanja te ostavljanju devastiranog područja iza sebe. Deforestacija je proces koji negativno utječe na biološki i životinjski svijet koji tamo obitava. Posječena stabla više ne mogu pomoći pri uklanjanju ugljikovog dioksida iz atmosfere.
Šume upijaju ugljikov dioksid iz atmosfere i iznimno su bitne u borbi protiv klimatskih promjena. U Europskoj uniji, šume i šumska zemljišta pokrivaju 182 milijuna hektara, odnosno 43% površine, a u posljednjih 30 godina površina šuma u EU je narasla za 11 milijuna hektara. 44% površine Hrvatske prekriveno je šumama i šumskim površinama.
Osim toga, šume pružaju bitne usluge ekosustavu. Šume pomažu u očuvanju tla od erozije, dio su kružnog toka vode, štite biološku raznolikost kao stanište brojnih životinjskih i biljnih vrsta te utječu na lokalnu klimu. Zdrave šume ključne su u borbi protiv klimatskih promjena jer kroz fotosintezu pretvaraju ugljični dioksid u kisik.
Europski parlament predlaže da kada zemlje odobre krčenje šuma, moraju obavezno kompenzirati štetu pošumljavanjem novih šuma ili poboljšavanjem održivog upravljanja postojećih šuma i šumskih zemljišta.
Druga nagrađena fotografija s najvećim brojem pozitivnih reakcija, njih 344, djelo je Zdenka Đurčeka i prikazuje snažno nevrijeme iznad Čepina.
Ovakve ekstremne vremenske (ne)prilike postaju češće nego ranije te su direktna posljedica klimatskih promjena. Događaju se zbog toga što je atmosfera sve zagrijanija, zbog čega može sadržavati i sve više vlage. Logično je da se nakon dugotrajnog vremena bez oborina dolazi do akumulacije energije te smo svjedoci upravo ovakvih snažnih ćelija koje na određenom području u kratkom vremenskom ruše rekorde po količini padalina te uzrokuju veliku materijalnu štetu, kako na imovini građana, ali isto tako i na poljoprivrednim područjima.
Treće mjesto na nagradnom foto-natječaju, s 281 glasom, pripalo je fotografiji Dejana Adžića koja prikazuje uginulu pticu na osušenoj, raspucanoj zemlji.
Fotografija mrtve ptice prikaz je dugotrajne suše koja je isušila jezero, a pritom dovela i do uginuća riba u jezeru s kojima se ptice i druge životinje hrane. Usporedbom “stare” i “nove” klime, odnosno klime posljednjih 30 godina i onih prethodnih 30 godina, učestalost suša povećala za dva puta.
U Hrvatskoj, jedna od najupečatljivih posljedica dugotrajnih suša su šumski požari čija se ‘sezona’ sve više produžuje zbog manjka padalina i trajanja suša. Veliki problem koji suša može uzrokovati i već uzrokuje u pojedinim djelovima svijeta je nedostatak pitke vode i općenito smanjenje vodenih resursa na pojedinim područjima.
Još jednom se u ime Platforme CROSOL i inicijative #ClimateOfChange zahvaljujemo svim sudionicima foto-natječaja, kao i onima čija fotografija nije prošla u uži izbor. Velika hvala i svim glasačima i posjetiteljima CROSOL-ovih društvenih mreža koji su pomogli realizirati ovaj foto-natječaj.
Uskoro ćemo objaviti više detalja o izložbi s fotografijama s foto-natječaja koju planiramo organizirati sljedeći mjesec u Zagrebu, a kojom želimo još jednom ukazati na razorne posljedice klimatskih promjena koje nisu nigdje daleko, već su tu, u našoj državi, što dokazuju i fotografije sa završenog foto-natječaja.
