“Europa koja se razvija, povezuje, štiti i koja je utjecajna, to su četiri ključne stavke hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, a koje sve češće naglašava i premijer Andrej Plenković.Dakle, kao prvo, “Europa koja raste i koja se razvija” trebao bi biti ekonomski dio, dio unutarnjeg tržišta, dio konkurentnosti, dio kohezije, zaštite okoliša i klimatskih promjena. Drugi prioritet “Europa koja povezuje” znači prometno, energetsko, digitalno povezivanje, Europa koja će biti bolje povezana na način da se zemlje uključe u sve europske mreže u svim njihovim aspektima. Treći je “Europa koja štiti”, pitanje sigurnosti – kako unutarnje tako i vanjske, od nezakonitih migracija pa do terorizma. Četvrto – “Snažna i agilna Europska unija” na globalnoj razini koja projicira svoj model tamo gdje ga netko želi prihvatiti i koja štiti svoje države članice te ima utjecaj na globalne procese. Sve u svemu, puno bitnih zadaća tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, koje počinje 1. siječnja 2020. i traje pola godine. Stoga i nije čudno što se govori o velikoj odgovornosti te prilici za afirmaciju i slično. Istina, riječ je o velikom događaju za malu zemlju poput Hrvatske, osobito zato što će tu dužnost, ali i odgovornost, prvi put preuzeti na sebe. Premijer Plenković svjestan je tih odgovornosti, kao i prioriteta, te ističe: “Hrvatska će tijekom svoga predsjedanja Vijećem EU-a učiniti sve što može da se dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. postigne što je prije moguće.” O tome se raspravljalo u Pragu, na nedavnom skupu 17 članica EU-a, okupljenih u neformalnoj skupini Prijatelji kohezije, koja se protivi smanjivanju kohezijskih sredstava u sedmogodišnjem proračunu EU-a. “Uloga premijera Plenkovića bit će ključna sljedećih mjeseci, kada bi moglo doći do dogovora o proračunu”, rekao je i češki premijer Andrej Babiš.
“Kao buduća predsjedateljica Vijećem EU-a, Hrvatska ima dobru volju i ambiciju da pokuša pronaći što veći konsenzus oko budućeg sedmogodišnjeg proračuna, koji je bez dileme najvažniji politički dokument za cijelu Uniju. Moramo osigurati da građani u državama članicama osjete dodanu vrijednost članstva u Uniji. Osim važnosti kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, svjesni smo da trebamo voditi računa i o pitanjima sigurnosti, migracijama, upravljanju granicama itd.”, rekao je Plenković.” , rekao je Plenković.
Inače, kohezijska politika strategija je Europske unije za promicanje i podupiranje “ukupnog skladnog razvoja” njezinih država članica i regija. Osim što je nezadovoljna prijedlogom smanjenja kohezijskih sredstava, Hrvatska je na višegodišnji prijedlog proračuna imala još dva prigovora: povećanje nacionalnog udjela sufinanciranja s 15 na 30 posto te skraćivanje razdoblja za provedbu projekata. U novom sedmogodišnjem proračunu trebat će se naći rješenje za, s jedne strane, rupu na prihodnoj strani zbog odlaska Velike Britanije, a s druge naći dodatna sredstva za financiranje novih prioriteta poput zaštite granice, istraživanja i razvoja, migracija i obrambene politike. Komisija je, da bi doskočila tom problemu, predložila kresanje nekih tradicionalnih politika, poput kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, na koje otpada više od dvije trećine europskog proračuna, i povećanje izdvajanja zemalja članica za europski proračun na 1,114 posto BND-a. Taj prijedlog ne zadovoljava ni jednu od dvije skupine zemalja, koje se tradicionalno suprotstavljene svaki put kada se vodi rasprava o dugoročnom proračunu. S jedne strane su bogatije članice, koje u proračun daju više nego što iz njega dobiju i koje uvijek traže što manji proračun, a s druge strane su siromašnije članice, koje traže više sredstava za kohezijsku politiku, a pritom se ne protive da i same izdvajaju više u zajednički proračun.
Plenković je prije Praga predstavio prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a i na konferenciji u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kada je prvi put predstavljen i službeni slogan hrvatskog predsjedanja, a koji glasi: “Snažna Europa u svijetu punom izazova.”
“Naše predsjedanje dolazi u presudnom trenutku za Europu, ali i za cijeli svijet”, kazao je hrvatski premijer te upozorio da su u vremenu velikih tehnoloških, geopolitičkih i demografskih promjena gospodarstvo i tržište rada EU-a suočeni sa sve većom konkurencijom, osobito iz Kine i SAD-a.
Kad se sve zbroji, zemlja predsjedateljica Vijećem EU-a, a to će od 1. siječnja biti RH, odgovorna je za to da se programi EU-a iz različitih sektora ispunjavaju prema planu. Ako se negdje pojave problemi, ta se tema žurno stavlja na dnevni red. Recimo, tema migracija posljednjih godina često je na dnevnom redu kada zasjedaju ministri unutarnjih poslova i pravosuđa. Predsjedništvo mora djelovati kao pošten i neutralan posrednik. Vijeće Europske unije tijelo je koje utvrđuje program politike EU-a. Nema stalan sastav, nego ga čine ministri zemalja EU-a, ovisno o temi koja je na dnevnom redu. Nadležnosti Vijeća EU-a su da pregovara o zakonodavstvu EU-a i donosi ga s Europskim parlamentom na temelju prijedloga Europske komisije. Koordinira politike država članica EU-a, razvija vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a na temelju smjernica Europskog vijeća, sklapa sporazume između EU-a i drugih država ili međunarodnih organizacija, donosi godišnji proračun EU-a s Europskim parlamentom i koordinira politike država članica EU-a. Tako će i svi hrvatski ministri biti ne samo ministri RH nego i ministri EU-a! Dakle, kada u Bruxelles dolaze ministri prometa, njima će predsjedati hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, a kada se bude radilo o poljoprivredi, ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Upravo nošenje s tom zadaćom često pridonosi općem dojmu i ocjeni uspješnosti predsjedanja pojedine zemlje članice.
Dakle, uzimajući sve u obzir, pred RH je pravi ispit europske zrelosti. Položimo li ga uspješno, to bi moglo značiti ostvarenje također još jednog od prioriteta – ulaska u Schengen! A na redu je i uvođenje eura kao zajedničke valute. Zato je za Vladu radi ostvarenja spomenutih ciljeva bitna i unutarnjopolitička stabilnost. Pritom remetilački faktori mogu biti kako aktualni štrajk prosvjetara tako i neki drugi, koji su već najavljeni, trenutačno i predsjednički, a zatim i parlamentarni izbori. No kada je riječ o predsjedanju Vijećem EU-a, tu bi u svakom slučaju bio poželjan i nužan konsenzus svih suprotstavljenih strana.”, piše Damir Gregorović za Glas Slavonije. Cijeli članak dostupan je ovdje.
