Premijer Plenković izvijestio je saborske zastupnike danas o ključnim temama u europskoj raspravi – od odabira čelnih ljudi Europske unije, Strateškog programa čelnika Europske unije, do tema rasta, višegodišnjega financijskog okvira, Brexita, demografske revitalizacije i proširenja Europske unije.
Govoreći o pregovorima oko Višegodišnjeg financijskog okvira, premijer je izjavio da su to “Najbitniji pregovori koji će se, vidjet ćemo što će na kraju uspjeti Finska, kako sad stvari stoje izgledno je da se dio tih pregovora prenese i na hrvatsko predsjedanje i da upravo mi kao zemlja koja je prvi put u toj situaciji ima prigodu zavezati pregovore koji traju nekoliko godina o sedmogodišnjem proračunu Europske unije, ne vodeći računa samo o našim prioritetima, nego vodeći računa o promijenjenim političkim prioritetima Unije gdje više nema Ujedinjene Kraljevine, jedne od ključnih zemalja kontributora, kojeg točno datuma, to u ovom trenutku ne znamo, ali izgledno ga nema u ovom proračunskom okviru. I stoga su ovakve prigode i trenutak kada možemo jasno vidjeti što mi to točno hoćemo u idućem financijskom okviru, kako Hrvatska vidi sebe kad se repozicioniraju glavni prioriteti, a to simplificirano znači – ne može se ostati na onoj klasičnoj podjeli te torte proračuna gdje dominantnu ulogu imaju samo kohezijska i poljoprivredna politika.
I ostali prioriteti poput klimatskih promjena, sigurnosti, istraživanja, ulaganja u ono što podrazumijeva radna mjesta budućnosti, a to je hvatanje koraka s četvrtom industrijskom revolucijom i digitalnim dobom, mora biti i dio naših prioriteta. “
Na temu priprema za predsjedanje RH Vijećem EU i summita država članica EU i Zapadnog Balkana izjavio je sljedeće:
“Nekoliko riječi o predsjedanju. U tehničkom smislu stvari idu dobro, sustavi se pripremaju. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ima koordinativnu ulogu, resori, dovršit ćemo evo nakon 25 godina u cijelosti onaj dio Nacionalne i sveučilišne knjižnice koji je ostao u roh bau varijanti. Hrvatskoj i Gradu Zagrebu će ostati jedan sjajan kongresni centar. To će mjesto biti, a izabrali smo ga namjerno, središte aktivnosti svih događanja koje ćemo imati ovdje, a bit će 161 događaj za vrijeme predsjedanja, od toga 113 u Hrvatskoj, uključivši i aktivnosti Hrvatskog sabora.
U političkom smislu bit ćemo domaćin sastanka na vrhu čelnika Europske unije i država jugoistoka Europe, 20 godina nakon onog prvog zagrebačkog sastanka. Politički smo procijenili to je tema na kojoj možemo dati dodanu vrijednost. To je prostor koji poznamo, vidimo što treba učiniti. Ako smo mi jedina uspješna priča od 2000. do 2019., onda moramo zajedno s našim partnerima, shvaćajući okolnosti u kojima se susjedne zemlje nalaze, naći jedan realan put za vrijeme koje je pred nama, vodeći računa i o našim interesima u tom procesu. To je bit te inicijative. “
” Kada je riječ o našim prioritetima, oni će se grupirati u četiri točke. Jedna će biti „Europa koja raste i koja se razvija“, dakle to je taj ekonomski dio, dio unutarnjeg tržišta, dio konkurentnosti, dio kohezije, konvergencije, zaštite okoliša i klimatskih promjena. To je jedan okvir. Drugi prioritet će biti „Europa koja povezuje“. Za nas posebno važna, prometno, energetski, digitalno Europa koja će biti bolje povezana na način da, pogotovo zemlje poput Hrvatske se uključe u sve europske mreže, u svim njihovim aspektima. Treći je „Europa koja štiti“, pitanje sigurnosti – kako unutarnje tako i vanjske, jer to je jedno od najvažnijih pitanja. Od nezakonitih migracija pa do terorizma. Četvrto – snažna, agilna, asertivna Europska unija na globalnoj razini koja projicira svoj model tamo gdje ga netko želi prihvatiti i koja štiti svoje države članice i ima utjecaj na globalne procese. To je ono što će biti fokus.”, rekao je Plenković govoreći o hrvatskim prioritetima predsjedanja.
Puni transkript govora dostupan je na mrežnoj stranici Vlade.
