Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL), u suradnji sa nacionalnim platformama Mađarske (HAND), Slovenije (SLOGA) i Latvije (LAPAS) održala je 8. studenog 2016. u Budimpešti dvodnevnu radionicu na temu sužavanja prostora djelovanja civilnog društva. U sklopu CONCORD-ovog „Learning and Exchange Foruma“ održana je i tribina „Sužavanje prostora građanskog djelovanja kroz politike iliberalne demokracije: iskustva iz Mađarske, Poljske i Hrvatske“. Ova tribina prva je u nizu aktivnosti koju će CROSOL sa svojim partnerima provoditi u istočnoeuropskim članicama EU sa ciljem povećanja solidarnosti među onim građanima i građankama koje se protive uvođenju koncepta iliberalne demokracije.

Pojam iliberalne demokracije uveo je u javni prostor premijer Mađarske, a označava ga sužavanje pojma demokracije na puko višestranačje. Naime, taj pojam podrazumijeva da je za demokratski poredak dovoljno imati više stranaka unutar zemlje, dok ostale stupove demokracije: nezavisne i slobodne medije, kritično civilno društvo i neovisno sudstvo, ta politika želi eliminirati, tj. pretvoriti ih u svoje direktne podržavatelje. Primjeri takvog načina vladanja direktno su vidljivi već niz godina u Mađarskoj, a odnedavno i u Poljskoj. Građani Hrvatske također su uočili te trendove za šest mjeseci vladanja Vlade Tima Oreškovića, odnosno vlade HDZ-a i MOST-a.

Seamus Jeffreson, direktor CONCORD-a i moderator tribine, na samom je početku objasnio zašto se mreža organizacija koje se bave međunarodnom razvojnom suradnjom CONCORD odlučila aktivnije uključiti u temu sužavanja prostora civilnog društva u EU. Seamus vidi najmanje dva razloga: prvi razlog je da se različiti sektori civilnog društva moraju solidarizirati jedni sa drugima kada se dogode napadi na civilno društvo. Bez politika solidarnosti puno smo ranjiviji. Drugi razlog je vezan uz mandat civilnog društva EU koje provodi aktivnosti međunarodne razvojne suradnje van granica EU. Naime, postavlja se pitanje odakle nam legitimitet govoriti o demokraciji i ljudskim pravima van granica EU kada unutar EU-a doživljavamo ozbiljne napade na civilno društvo i temeljna ljudska prava. Upravo iz tog razloga, organizacije koje se bave međunarodnom razvojnom suradnjom moraju se zalagati i za čvrsto poštivanje ljudskih prava unutar granica EU.

András Dési, novinar nedavno preko noći ukinutog dnevnog lista Népszabadság prepričao je detalje naglog zatvaranja ovih novina. Prema njegovom riječima radi se o klasičnom smaknuću novina preko noći samo iz razloga što su te dnevne novine bile jedne od zadnjih visokotiražnih novina koje su propitivale Orbanov stil vladanja. Više od pedeset  novinara i urednika preko noći je izbačeno na ulicu. Ova novina osnovana je još 1956. godine, a privatni izdavač ju je naglo  ugasio 8. listopada 2016. Novinarima je bilo rečeno da se redakcija seli u novu zgradu. Nakon što su ispraznili svoje urede, drugi dan im više nije bio dozvoljen ulazak u redakciju.   

Veronika Móra, danas nezavisna konzultantica za civilno društvo, prisjetila se 8. rujna 2014. kada je radila za mađarsku udrugu Ökotárs Alapítvány koja se bavila zelenim politikama. Tog dana, policija je napravila raciju u nizu udruga koje su godinama nadzirale rad različitih političkih opcija, te zaplijenila računala i privela nekoliko aktivista. Ciljane su one udruge koje su dobivale financijsku podršku norveške vlade kao i one koje je financirao Institut otvoreno društvo. To je bio jedan od prvih, vrlo direktnih napada na civilno društvo. U kasnijem sudskom postupku, sud je stao u obranu udruga i presudio da se je radilo o nelegalnoj intervenciji mađarske policije, čime je samo potvrđena teza da su udruge bile napadnute primarno zbog svog kritičkog glasa.

Tamás Bodoky, mađarski istraživački novinar koji radi na nezavisnom portalu atlatszo.hu osvrnuo se na jako lošu situaciju u novinarstvu. Istraživačko i kritično novinarstvo gotovo je u potpunosti istisnuto iz vodećih medija, te veliki broj novinara preživljava i surađuje sa manjim nezavisnim internetskim medijima. Ti mali nezavisni mediji danas su jedini kritičan glas javnosti i dalje rade na razotkrivanju brojnih primarno korupcijskih afera vladajućih.

Trenutnu situaciju u Poljskoj opisala je Małgorzata Szuleka, aktivistkinja poljskog Helsinškog odbora za ljudska prava. Posebno se je osvrnula na tendencije poljske vlade da učini pravosuđe neučinkovitim. To se ponajviše vidjelo u napadima na Ustavni sud Poljske. I u Poljskoj smo svjedočili situaciji gdje se počelo sa napadima na medije i civilno društvo a zatim krenulo i na pravosuđe. Recept je isti, pokušati neutralizirati bilo koje demokratske poluge koje rade kontrolu i nadzor vlasti.

Za kraj, Gordan Bosanac iz CROSOL-a opisao je pokušaj uvođenja iliberalne demokracije kroz Vladu Tihomira Oreškovića. Upozorio je kako nezavisne poluge zadužene za čuvanje demokracije kao što su civilno društvo, nezavisni mediji i pravosuđe mogu preko noći biti ugušene, što govori o lomljivosti demokracije. Iliberalne opcije imaju ozbiljan problem sa tri temeljne demokratske slobode: slobodom izražavanja, udruživanja i slobodom javnog okupljanja. Zato ne čudi da su te slobode bile prve na udaru. Štoviše, Gordan drži da se te slobode planski i sustavno zatiru kroz tzv. kuharicu iliberalne demokracije. Kao rane signale upozorenja za uvođenje takvih načina vladanja istaknuo je učestalu komunikaciju i sastanke političara koji prekogranično surađuju na međusobnom planiranju uvođenja koncepata iliberalne demokracije. Tako su npr. pojedini ekstremno desni hrvatski političari bili česti gosti kod mađarskih desnih  političara na neformalnim sastancima.  Ono što vidi kao prostor otpora takvim politikama je jače prekogranično povezivanje građana koji se protive derogaciji demokracije. Također je istaknuo da civilno društvo i mediji nikada ne smiju podcijeniti svoju moć. Činjenica da su mediji i civilno društvo prvi na udaru, jasno govori da nas se iliberalni političari boje. I konačno, ne trebamo podcijeniti niti moć nenasilnih građanskih protesta.  Jedna od točaka prekretnica u hrvatskoj bila je mobilizacija 50.000 građana/ki zbog napada na kurikularnu reformu. Nedavno smo vidjeli i veliku mobilizaciju građana Poljske koji se protive restriktivnom zakonu o pobačaju, a i činjenica da je velika većina građana Mađarske ignorirala Orbanov referendum usmjeren protiv izbjeglica, govori o mogućim počecima kraja tzv. iliberalnih demokratskih režima.