Službena razvojna pomoć je pod pritiskom, a kredibilitet Odbora za razvojnu pomoć doveden u pitanje

Nakon nedavno održanog sastanka na visokoj razini Odbora za razvojnu pomoć Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD DAC), mi, Referentna skupina Organizacija civilnog društva pri DAC-u, pišemo kako bismo izrazili svoju duboku zabrinutost zbog smjera u kojem ide službena razvojna pomoć (SRP).

Iako pozdravljamo model sastanka na visokoj razini, čije su rasprave bile otvorene za mnoge nečlanove, primjećujemo da se na suštinskoj razini, i kao što navodimo u dokumentu inputa koji smo izradili na sastanku, naša se tumačenja onoga što se računa kao službena razvojna pomoć nastavljaju i dalje razlikovati .

Trendovi posljednjih godina po kojima se SRP koristi za popunjavanje praznina u financiranju u drugim međunarodnim i nacionalnim programima doveli su do toga da izvještavanje o SRP-a postaje sve zamršenije i nejasnije. To je dovelo do nesklada u podacima i gubitka povjerenja, posebice civilnog društva, ali i drugih stručnih promatrača. Ovakav će pristup također dodatno produbiti jaz između vlada donatorskih zemalja i javnog mnijenja na nacionalnoj i globalnoj razini.

Međunarodne obveze o isplati 0,7% BDP-a zemalja donatorica za SRP i pridržavanju načela učinkovitosti nisu ispunjene, a samo je nekoliko članica DAC-a ostvarilo ciljeve u pogledu potrošnje i kvalitete. U međuvremenu, “dug pomoći” globalnom jugu raste zbog neispunjenih obećanja u vezi s količinom pomoći, dok održivi razvoj, klimatski i ekološki izazovi ostaju bez ambicioznog i jasno usmjerenog odgovora. Posljedice toga su povećanje trajnog siromaštva i rastuće nejednakosti. Geopolitički sukobi dodatno pogoršavaju ovaj scenarij. Napori da se pooštre kriteriji za doniranje navodno kako bi se spriječilo da pomoć stigne do terorističkih skupina također će vjerojatno naštetiti onim ljudima kojima je pomoć najpotrebnija. U svijetu je u tijeku više od 50 sukoba koji zahtijevaju stalnu pozornost i resurse koje treba rasporediti u skladu s humanitarnim načelima: na temelju potreba, umjesto geopolitičke blizine.

Neupitno je da je potrebno dodatno javno financiranje SRP-a u mnogo većem opsegu nego što DAC želi priznati. U tom smislu je potpora regionalnim i globalnim javnim dobrima jedan od načina za izgradnju otpornosti, ali ona ne smije dolaziti na uštrb redovite potpore razvojnim planovima partnerskih zemalja. Usredotočenost na javna dobra mora biti dio šireg procesa ispravljanja velikih neravnoteža moći u sustavu međunarodnog razvoja. Globalni sjever je profitirao i akumulirao bogatstvo neproporcionalno zahvaljujući ljudima i resursima na globalnom jugu. Vrijeme je da se taj dug plati plati.

Članovi DAC-a moraju preispitati i revidirati upravljanje DAC-om i dati zemljama na globalnom jugu izravan utjecaj na odlučivanje, uz puno veću transparentnost u donošenju odluka. Takav je potez ključan za promjenu dinamike moći u odnosu donatora i primatelja i prevladavanje kolonijalnog naslijeđa s kojim se SRP sve više povezuje.

Organizacije civilnog društva snažni su zagovornici SRP-a kao kritičnog resursa za mnoge zemlje diljem globalnog juga. Nažalost, proces modernizacije SRP-a doveo je do promjena u pravilima o tome što se smatra SRP-om, što potkopava integritet, vjerodostojnost i relevantnost statistike SRP-a i, što je još važnije, umanjuje količinu i kvalitetu SRP-a koja dopire do partnerskih zemalja. Članovi DAC-a moraju se pozabaviti ovim dugogodišnjim problemima.

U okviru procesa modernizacije SRP-a, privremeni sporazum o instrumentima privatnog sektora (PSI) nedavno je postao trajni sporazum, poput onog o otpisu duga (2020.). Ove izmjene pravila izazvale su ozbiljnu zabrinutost u pogledu transparentnosti i odgovornosti te rizika daljnjeg zaobilaženja pravila. Troškovi zbrinjavanja izbjeglica unutar donatorskih zemalja također su odgovorni za veliki dio inflacije službene razvojne pomoći u proteklom desetljeću. Potrebno je ažurirati pravila i kriterije kako bi svo financiranje povezano s migracijom postalo transparentno i računalo se kao dodatno financiranje, a ne dio SRP-a. Također je potrebna neovisna i vanjska procjena procesa modernizacije SRP-a, jer inače će pokušaji kvantificiranja napora donatorskih zemalja biti dočekani sa skepsom.

Uz povećane napore donatorskih zemalja, potrebno je pouzdano pratiti kvalitetu i učinak službene razvojne pomoći. Osobito u pogledu instrumenata privatnog sektora, moraju postojati snažne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da SRP nema negativan učinak i da se pridržava međunarodnih obveza kao što su ciljevi održivog razvoja i načela učinkovitosti. Partnerske zemlje trebaju bespovratna sredstva umjesto zajmova, posebno one koje imaju problema s dugom. Diskontne stope koje se koriste za prijavu zajmova kao službene razvojne pomoći potrebno je preispitati s ciljem stvaranja poticajnog okruženja za ulaganje bespovratnih sredstava i odgovaranja na potrebe zemalja kojima je pomoć najpotrebnija. Smanjenje dugova treba biti na vrhu dnevnog reda, budući da teret javnog vanjskog duga mnogih zemalja na globalnom jugu nastavlja rasti. Otpis koncesijskih zajmova ne treba računati kao razvojnu pomoć jer su zajmovi već jednom uračunati prilikom isplate.

Kontekst raznovrsnih istodobnih kriza u kojem se nalazimo zahtijeva čvrst i ambiciozan odgovor kako nitko ne bi bio zaostao u globalnom razvoju. Zadovoljavanje potreba zemalja globalnog juga i pristup temeljen na ljudskim pravima mora imati prioritet. U tom duhu, članovi DAC-a moraju osigurati rad civilnog društva pružanjem poticajnog okruženja na svim razinama, uključivanjem OCD-a u svoj rad i podržavanjem istinske demokratske participacije u ključnim događajima. Sada, više nego ikad, fokus treba biti na ostvarenju maksimalnog razvojnog učinka i na značajnom povećanju razina SRP-a kako bi se ispunile dugogodišnje obveze i osiguralo da DAC bude spreman za budućnost.

Podržavaju:

  1. 11.11.11
  2. ActionAid
  3. Africa Development Interchange Network (ADIN)
  4. Aidwatch Canada
  5. Alliance Sud, Švicarska
  6. Asociación Coordinadora de la Mujer – Bolivija
  7. Caritas Europa
  8. Center for Good Governance and Peace (CGGAP)
  9. Centro de Estudios e Investigación sobre Mujeres (CEIM)
  10. CNCD
  11. Coordinadora de la Mujer
  12. Cordaid
  13. Plataforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL)
  14. CSO Partnership for Development Effectiveness (CPDE)
  15. CSPPS
  16. EURODAD
  17. Finnish Development NGOs Fingo
  18. Humentum
  19. Nash Vek Public Foundation
  20. North-East Affected Area Development Society (NEADS)
  21. Oxfam
  22. Pacific Islands Association of Non-Governmental Organisations (PIANGO)
  23. Reality of Aid Africa
  24. Reality of Aid Asia Pacific
  25. Reality of Aid Network
  26. The People’s Fund for Global Health and Development
  27. Tzuk Kim pop, Gvatemala