CROSOL predstavlja izvještaj “Good Practices of Civic Space Resilience in Czech Republic, Slovakia, Croatia and Slovenia“, koji donosi pregled primjera otpornosti civilnog društva u četiri srednjoeuropske zemlje i analizira kako organizacije, inicijative i građanski akteri odgovaraju na pritiske koji ugrožavaju demokraciju, temeljna prava i prostor za građansko djelovanje.
Izvještaj je nastao s ciljem da dokumentira konkretne primjere otpornosti civilnog društva, ali i da ponudi usporednu analizu obrazaca i mehanizama koji se pojavljuju u različitim političkim i društvenim kontekstima. U fokusu su strategije poput pravnog zagovaranja, javne komunikacije, organiziranja zajednice, izgradnje koalicija i participativnih alata kojima organizacije civilnog društva štite demokratski prostor i javni interes.
Istraživanje je provedeno kroz strukturirani, usporedivi pristup u sve četiri zemlje. Najprije je mapirano do deset relevantnih primjera po zemlji, a zatim su odabrani i detaljno obrađeni najznačajniji slučajevi. U tom su procesu korišteni javno dostupni izvori, ekspertni doprinosi i inputi nacionalnih ekspertnih panela uspostavljenih u okviru projekta PROSECO radi praćenja stanja građanskog prostora.
Hrvatsko poglavlje izvještaja obrađuje nekoliko važnih primjera građanske otpornosti, među kojima su inicijativa Hrvatska može bolje, #SpasiMe, Ne damo naše autoceste i Za Hrvatsku slobode. Uz njih, u popisu hrvatskih praksi navodi se i Forum 2020, inicijativa koju je proveo CROSOL, a koja je bila usmjerena na uključivanje civilnog društva u oblikovanje EU politika.
Komparativna analiza pokazuje da se organizacije civilnog društva u sve četiri zemlje suočavaju sa sličnim pritiscima: od delegitimizacije u javnom prostoru, dezinformacija i političke polarizacije, do administrativnih i financijskih prepreka. Istodobno, izvještaj pokazuje i da otpornost nije statično stanje, nego sposobnost prilagodbe i zajedničkog djelovanja, koja se gradi kroz povjerenje, znanje, javnu vidljivost i međusektorsku suradnju.
Zaključci izvještaja potvrđuju koliko je civilno društvo važno za očuvanje demokratskih standarda, zaštitu javnog interesa i obranu temeljnih sloboda. Primjeri iz Češke, Slovačke, Hrvatske i Slovenije pokazuju da i u okolnostima političkih pritisaka i suženog građanskog prostora organizacije i inicijative mogu ostvariti stvarne društvene učinke kada imaju podršku snažnih mreža, strateške komunikacije, pravnog znanja i angažiranih zajednica.
Izvještaj je dostupan ovdje:
Financira Europska unija. Izraženi stavovi i mišljenja su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili EACEA-e. Za njih se ne mogu smatrati odgovornima ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu.
Projekt je sufinanciran od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
