Cilj paneuropske kampanje „Završimo klimatske promjene, pokrenimo klimu promjene“ #ClimateOfChange, koja je financirana sredstvima Europske komisije, je približiti i pojasniti mladim Europljanima kompleksan odnos između klimatskih promjena i migracija.

Koristeći podatke prikupljene putem kampanje na www.climateofchange.info, agencija za istraživanje javnog mijenja Ipsos je između 29. listopada i 19. studenog 2020. godine provela anketu među mladim ljudima između 15 i 35 godina starosti u 23 europske države. Ukupno, 22.377 upitnika je ispunjeno. U 21 od 23 države provedeno je do 1000 intervjua, a u Cipru i Malti do 500.

>>> Potpiši peticiju za održiviju i pravedniju klimatsku budućnost!

Nakon što smo na crosol.hr objavili detalje istraživanja o mišljenju mladih Europljana o klimatskim promjenama i održivom razvoju, donosimo sljedeći dio istraživanja koji se bavi o povezanosti klimatskih promjena, migracija te kako mladi Europljani gledaju na pojam “klimatski migrant”.

Mišljenja mladih Europljana o migraciji su podvojena.

Primjerice, nešto manje od pola njih (45%) smatra kako migranti koji dolaze u njihovu državu doprinose društvu, dok se njih otprilike trećina (30%) ne slaže s tom tvrdnjom. 51% mladih Europljana slaže se s tvrdnjom da većina migranata koji dolaze u njihovu državu kao izbjeglice nisu, ustvari, izbjeglice već ekonomski migranti, u odnosu na njih 24% koji se s tom tvrdnjom ne slažu.

U prosjeku, mišljenje o migraciji ne razlikuju se dramatično diljem regija zahvaćenih istraživanjem, ali južni Europljani imaju malo pozitivniji stav glede migracija, a istočni Europljani nešto negativniji.

Ako to pitanje pogledamo ‘provučemo’ društveno-demografske skupine, visoko obrazovani, oni koji žive u velikim gradovima, neaktivni (uglavnom studenti) te oni rođeni u inozemstvu, imaju generalno pozitivniji stav po pitanju migracija.

Svijest o pojmu „klimatski migrant“ je niska te se klkimatske promjene ne smatraju glavnim faktorom za migraciju.

Oko dvije trećine mladih Europljana (68%) nisu čuli puno ili uopće za pojam „klimatski migrant“ (uz napomenu kako je koncept klimatskih migracija ukratko objašnjen prije odgovora na anketu). U prosjeku, svijest o pojmu „klimatski migrant“ je najveća u zapadnoeuropskim državama.

Mladi Europljani smatraju rat i oružane sukobe, kao i potragu za boljim gospodarskim uvjetima, najvažnijim razlozima za imigraciju u njihovu državu. Njih gotovo polovica (49% do 50%) spominje upravo te razloge kao glavne razloge koji ljude nagnaju na emigraciju. S obzirom na trenutnu situaciju (klimatske migracije prema Europi su zasad fenomen limitiranih razmjera), puno manje mladih Europljana (17%) navodi kao glavni razlog za imigraciju u njihovu državu „ekstremne vremenske uvjete i okolišne promjene“.

Kad je riječ o budućem utjecaju klimatskih promjena na migracije, postotci su nešto drugačiji. Oko polovice mladih Europljana (52%) smatra kako će klimatske promjene dovesti do značajnijih migracija u njihovu državu u budućnosti.

Mladi Europljani uglavnom smatraju kako klimatski migranti trebaju imati istu pravnu zaštitu kao ljudi koji bježe od rata ili progona.

Većina mladih Europljana (55%) slaže se da bi ljudi trebali moći emigrirati u njihovu državu kako bi pobjegli od ekstremnih vremenskih uvjeta i okolišnih promjena. Štoviše, pola njih (50%) slaže se kako klimatski migranti trebaju imati jednaku pravnu zaštitu kao ljudi koji bježe od rata ili progona, dok se jedna petina njih (21%) ne slaže s tom tvrdnjom. Dok se u Portugalu 70% anketiranih slaže s tom tvrdnjom, u Češkoj se s tim slaže 37% anketiranih.

Izvor: The perceptions of young Europeans on the interlinkages between climate change and migration, Pan-European Survey, Executive Summary (02/2021)

>>> Potpiši peticiju za održiviju i pravedniju klimatsku budućnost!