Cilj paneuropske kampanje „Završimo klimatske promjene, pokrenimo klimu promjene“ #ClimateOfChange, koja je financirana sredstvima Europske komisije, je približiti i pojasniti mladim Europljanima kompleksan odnos između klimatskih promjena i migracija.

Koristeći podatke prikupljene putem kampanje na www.climateofchange.info, agencija za istraživanje javnog mijenja Ipsos je između 29. listopada i 19. studenog 2020. godine provela anketu među mladim ljudima između 15 i 35 godina starosti u 23 europske države. Ukupno, 22.377 upitnika je ispunjeno. U 21 od 23 države provedeno je do 1000 intervjua, a u Cipru i Malti do 500.

>>> Potpiši peticiju za održiviju i pravedniju klimatsku budućnost!

Mladi Europljani smatraju klimatske promjene i degradaciju okoliša najvećim prioritetom. Migracije smatraju manje zabrinjavajućima.

Blizu pola (46%) mladih Europljana smatra klimatske promjene jednim od najozbiljnijih problema s kojima se svijet suočava, što taj problem stavlja na prvo mjesto, čak i uslijed pandemije COVID-19. Degradacija okoliša, što podrazumijeva stvari poput zagađenja zraka, krčenja šuma i izumiranja životinja, nalazi se na drugom mjestu (44%). Samo 13% njih smatra da su migracije velikih razmjera među najozbiljnijim problemima s kojima se svijet suočava.

Klimatske promjene i degradacija okoliša smatraju se dvama najvećim problemima među mladim Europljanima u svim glavnim europskim regijama zahvaćenim ovom anketom (Istočna, Južna i Zapadna Europa). Pa ipak, važne razlike mogu se vidjeti na razini individualne države. Dok u Austriji i Njemačkoj mladi ljudi klimatske promjene smatraju među najozbiljnijim problemima, taj broj iznosi između 32% i 24% u Rumunjskoj i Cipru (iako se u Rumunjskoj degradacija okoliša smatra kao važan problem).

Briga mladih Europljana oko klimatskih promjena ogleda se u važnosti koju daju pojedinim ciljevima Ujedinjenih Naroda za održivi razvoj.

Mladi Europljani koji su sudjelovali u ovoj anketi, zamoljeni su da odrede koje ciljeve Ujedinjenih Naroda za održivi razvoj smatraju najvažnijim. „Poduzeti hitne mjere u borbi protiv klimatskih promjena i njenih utjecaja“ uglavnom se nalazilo na prvom ili drugom mjestu, ispred „promovirati održivi gospodarski rast“. Sveukupne razlike među državama su male, ali mladi Europljani koji su rangirali klimatske promjene kao prvi problem uglavnom su mlađi od 24 godine, ženskog su roda i neaktivni su na tržištu rada (uglavnom studenti).

Ne samo što su mladi Europljani relativno zabrinuti za klimatske promjene u odnosu na druge velike probleme s kojima se svijet suočava, već su zabrinuti i u apsolutnim pojmovima.

Više od 8 od 10 mladih Europljana (84%) su poprilično, jako ili ekstremno zabrinuti za klimatske promjene. Blizu pola njih (46%) su jako ili ekstremno zabrinuti. Nekolicina njih (16%) nisu jako zabrinuti ili nisu uopće zabrinuti za klimatske promjene.

Na regionalnoj razini, mladi Europljani iz Južne Europe su izrazito više zabrinuti za klimatske promjene u odnosu na njihove vršnjake drugdje na kontinentu.

Društveno-demografske skupine koje su relativno često jako ili ekstremno zabrinute za klimatske promjene uključuju visoko obrazovane, mlade žene i one koji žive u urbanim područjima.

Briga mladih Europljana oko klimatskih promjena podudara se s visokim znanjem i sviješću o problemu.

Ovo se odražava u činjenici da 86% mladih Europljana smatra kako je izreka „Klimatske promjene imaju utjecaj na svaki ocean i svaki kontinent u posljednjih par desetljeća“ – točna.

Manje od 1 od 10 mladih Europljana (8%) opovrgava klimatske promjene. Omjer onih koji opovrgavaju klimatske promjene je nizak (između 1% i 10%) diljem svih europskih država i društveno-demografskih skupina.

Mnogi mladi Europljani smatraju će klimatske promjene utjecati i na njih. Blizu dvije trećine mladih Europljana (65%) slaže se da će klimatske promjene imati veliki utjecaj na ljude poput njih. U Istočnoj i Južnoj Europi ovaj omjer je osobito veći, a u Rumunjskoj i Portugalu, zemljama koje su na vrhu ovog popisa, to smatra njih 83% i 81%.

Činjenica da se mladi Europljani zabrinjavaju oko klimatskih promjena ogleda se u njihovoj snažnoj potpori klimatskim politikama njihovih vlada i njihovoj želji da preuzmu odgovornost na sebe.

Ako se politike vlade ne bave klimatskim promjenama, velika većina mladih Europljana smatra je to loše za gospodarstvo (70% se slaže), „znak da vlada ima pogrešne prioritete“ (75% se slaže), „dokaz da vlada ne sluša obične ljude“ (74% se slaže) i „opasno i neodgovorno“ (72% se slaže).

Mladi Europljani smatraju da poduzeća i industrija nose najviše odgovornosti – 52% njih je odgovorilo kako ove potonje nose najviše odgovornosti za rješavanje klimatskih promjena. Oko trećine mladih Europljana (34%) smatra kako su oni sami („ti osobno“) uglavnom odgovorni za rješavanje klimatskih promjena.

Percipirana samoodgovornost prema klimatskim promjenama je slično diljem svih društveno-demografskih skupina, ali značajno se razlikuje diljem država. U Malti, Austriji i Litvi oko polovice ispitanika (51%, 50% i 49%) smatraju se osobno odgovornim za rješavanje klimatskih promjena. U Francuskoj, Slovačkoj, Cipru i Češkoj to isto smatra njih manje od 3 od 10 (29%, 28%, 27% i 25%).

Mladi Europljani smatraju kako bogate države imaju važnu odgovornost prema rješavanju utjecaja klimatskih promjena, iako mnogi smatraju kako je ovo zajednička odgovornost i bogatih i siromašnijih država.

Značajan udio mladih Europljana (43%) smatra kako ekonomski razvijenije, bogatije države trebaju uložiti najviše ekonomskih i političkih napora kako bi smanjili utjecaj klimatskih promjena. Međutim, jednak udio njih (43%) smatra kako bogate i siromašnije države trebaju snositi odgovornost. Vrijedno spomena je da u Zapadnoj Europi, u usporedbi s drugim regijama, mladi ljudi su relativno manje skloni reći kako bogate zemlje trebaju preuzeti najviše napora u rješavanju utjecaja klimatskih promjena.

Rezultati ankete pokazuju kako mladi Europljani podržavaju drugačiji, održiviji ekonomski model, kako u njihovoj zemlji, tako i u svijetu.

Blizu 7 od 10 mladih Europljana (71%) slaže se kako je gospodarstvo njihove države namješteno kako bi odgovaralo bogatima i moćnima. Više o njih dvije trećine (77%) smatra kako „naše potrošačke navike nisu održive ako želimo sačuvati okoliš“.

U prosjeku, udio ispitanika koji se slaže da naše potrošačke navike nisu održive je najniži u državama Zapadne Europe, gdje brojka varira između 85% u Portugalu do 69% u Njemačkoj. Društveno-demografske razlike s obzirom na ekonomski model su male.

Izvor: The perceptions of young Europeans on the interlinkages between climate change and migration, Pan-European Survey, Executive Summary (02/2021)

>>> Potpiši peticiju za održiviju i pravedniju klimatsku budućnost!