Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac je 18. srpnja 2023. na Političkom forumu na visokoj razini o održivom razvoju (HLPF) u New Yorku, u ime Republike Hrvatske predstavila drugi Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. (Agenda 2030.)
Izradom Dobrovoljnog nacionalnog pregleda (VNR) o provedbi Agende 2030., države članice UN-a predstavljaju svoja postignuća u provedbi 17 ciljeva održivog razvoja iz Agende 2030., koja je usvojena na konferenciji Ujedinjenih naroda o održivom razvoju 2015. Agenda 2030. težište stavlja na ljude, planet, prosperitet, mir i partnerstvo, a svaki od 17 ciljeva održivog razvoja (SDGs) sadrži detaljno razrađenih u 169 podciljeva.
Hrvatska je svoj prvi Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi ciljeva održivog razvoja predstavila 2019. U drugom Dobrovoljnom nacionalnom pregledu pružen je prikaz napretka Hrvatske u provedbi svih 17 ciljeva održivog razvoja kroz 38 pokazatelja za praćenje ostvarenja ciljeva te su identificirani izazovi kao i prostor za moguća poboljšanja.
Vidljiv napredak
„U odnosu na 2019. godinu vidljiv je napredak u postizanju svih ciljeva održivog razvoja, no u dijelu ciljeva napredak je sporiji, na što je utjecao i niz kriza u proteklom razdoblju. Hrvatska sustavno integrira implementaciju UN-ovih ciljeva održivog razvoja u nacionalne politike kroz sustav strateškog planiranja i temeljnog strateškog dokumenta – Nacionalne razvojne strategije do 2030.“ istaknula je ministrica u svom kratkom obraćanju pred sudionicima HLPF-a.
Prema globalnom Izvješću o održivom razvoju (Sustainable Development Report) za 2023. godinu, Hrvatska se nalazi na visokom dvanaestom mjestu od 166 ocijenjenih zemalja te je vidljiv veliki napredak u samo godinu dana, jer je prošle godine bila na 23 mjestu. Prema istom izvoru, Hrvatska je ostvarila napredak u četrnaest ciljeva održivog razvoja, u jednom stagnira, a u dva ostvaruje nešto slabije rezultate, rekla je ministrica Brnjac te istaknula kako je u svojoj ocjeni napretka Hrvatske Europska komisija zaključila da Hrvatska pravovremeno napreduje u postizanju gotovo svih ciljeva održivog razvoja, a da je u osam ciljeva iznad prosjeka EU-a.
„Ovo je posebno važan podatak, budući da je čak devet država članica EU-a među 10 zemalja s najboljim rezultatom za 2023. i iznimno smo zadovoljni što se Hrvatska, kao najmlađa država članica EU-a, koja je ovog mjeseca proslavila desetu godišnjicu članstva, nalazi na visokom 10. mjestu među članicama EU-a prema rezultatima globalnog izvješća o održivom razvoju“, rekla je Brnjac, koja je tijekom prezentacije istaknula kako hrvatska Vlada radi na tri velika razvojna prioriteta – digitalnoj transformaciji, demografskoj revitalizaciji i dekarbonizaciji odnosno zelenoj tranziciji.
„Zadovoljni smo što Hrvatska bilježi odlične rezultate u ciljevima koji su vezani za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, što je u skladu s temeljnim ciljem Agende UN-a – da nitko ne bude zapostavljen. A kada govorimo o aktivnostima Hrvatske u UN-u, posebno smo ponosni što ove godine predsjedamo Komisijom za izgradnju mira, gdje ćemo sigurno dati kvalitetan doprinos“, zaključila je Brnjac.
U nastavku se nalazi link na hrvatski Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi ciljeva održivog razvoja 2023.:
Osvrt hrvatskih organizacija civilnog društva tijekom predstavljanja u UN-u
Nakon predstavljanja VNR-a, Lidija Pavić-Rogošić, direktorica udruge ODRAZ, je imala priliku ukratko predstaviti komentare i sugestije hrvatskih OCD-a na VNR, koje su zajednički pripremile udruge članice platforme CROSOL.
To je bila i prilika za susret s ministricom Brnjac te predstavnicima Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, Stalne misije RH pri Ujedinjenim narodima.
U nastavku je izjava hrvatskih OCD-a:
„Pozdravljamo Nacionalnu razvojnu strategiju i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, no ipak bismo željeli vidjeti sveobuhvatnu Strategiju održivog razvoja, popraćenu jasnim planom provedbe.
Drago nam je što je u VNR-u predstavljen doprinos organizacija civilnog društva u provedbi ciljeva, no želimo i pitati kako planirate uključiti građane i dionike u izradu budućih VNR-ova? Kako bismo prevladali današnje izazove, potrebne su nam inkluzivne javne rasprave i konzultacije te uključivanje nalaza neovisnih doprinosa građana, kao što su izvješća u sjeni.
Promjene koje bismo voljeli vidjeti:
- Veća usklađenost/koherentnost politika kako bi se povećala koordinacija između različitih politika na svim razinama.
- Promicanje i i financiranje lokalizacije ciljeva održivog razvoja, utemeljene na načelima uključenosti, partnerstva i višerazinskog upravljanja, s učinkovitim mehanizmima za uključivanje civilnog društva i drugih dionika u donošenje odluka.
- Uvođenje transformativnog i inkluzivnog obrazovanja, osnaživanje roditelja i učitelja/nastavnika kako bi ostvarili mogućnosti učenja za kritičko razmišljanje i druge kompetencije za svu djecu i učenike.
- Hrvatska je kao mediteranska zemlja u većoj mjeri izložena utjecaju klimatskih promjena. Postoji potreba za prilagodbom i podrškom zelenom gospodarstvu, građanskoj energiji, društvenom poduzetništvu i zadrugarstvu.
- Daljnje poboljšanje prikupljanja podataka i transparentnosti budući da za mnoge ciljeve i pokazatelje podaci ili nisu dostupni ili su zastarjeli.“
