Foto: Vlada RH

Plenković s Macronom: Uloga Hrvatske bit će poticajna, motivirajuća i podupiruća za proces proširenja EU-a

Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer se u Parizu sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.  Prije početka radnoga ručka, Plenković i Macron dali su izjave za medije.

Na početku svog obraćanja, predsjednik Macron hrvatskom je premijeru zaželio uspjeh u predsjedanju Vijećem Europske unije, naglasivši veliku odgovornost Hrvatske u ovom šestomjesečnom razdoblju, u radu na prioritetima koje će predsjedanje provesti, kao i veliku važnost. s obzirom da je nova Europska komisija tek nedavno preuzela svoju funkciju.


Macron je potom govorio o važnim europskim strateškim smjernicama, ponajprije ističući imperativ prevođenja iz riječi u djelo političku  dinamiku u pogledu klime, za  što je Europsko vijeće odredilo ambiciozni cilj ugljične neutralnosti do 2050. godine.

Podsjetio je na Zeleni plan koji je, kao odličan temelj,  predstavila Europska komisija, od ugljičnog poreza na granicama Europe, potporu zelenim investicijama, usklađivanje europske trgovinske politike s klimatskim izazovima te prehrambenu sigurnost, kao ciljeve koje treba što prije ostvariti.


“Znam kakvu važnost pridajete procesu proširenja, i zajedno  s vamaželim  postići da zagrebački sastanak na vrhu i  svibnju bude trenutak napretka za Europu, ali za to moramo promijeniti paradigmu u odnosu na našu posljednju raspravu u Vijeću u listopadu.


Tada je Francuska predložila novu metodu kako proširenje ne bi bilo samo tehnokratski proces, nego progresivan, reverzibilan politički put koji istodobno daje nove uvjete za zemlje koje žele pristupiti, ali i nove konkretne pozitivne ishode za sve zemlje koje postanu kandidati, pojasnio je Macron.


“Zajednički ćemo raditi na usvajanju nove  metodologije koju će Komisija uskoro predložiti, da bi se provele široke političke smjernice koje smo dali. Ne smijemo se zadovoljiti samo malim promjenama”, upozorio je.

Dodao je da će hrvatsko predsjedanje morati  iznjedriti kompromis o Višegodišnjem financijskom okviru, a morat će se baviti i pitanjem Brexita. 


“Izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije 31.  siječnja, otvorit će pregovore o budućim odnosima.  Moramo se voditi dvama načelima: očuvanjem duboke veze s Ujedinjenom Kraljevinom, pogotovo u području vanjske politike i sigurnost, ali i očuvanjem  interesa Europske unije,  osobito  u području gospodarske konkurentnosti i ribarstva”, kazao je francuski predsjednik Macron, navodeći da to znači da će glavni pregovarač Michel Barnier morati svemu tome pristupati što hladnije glave. 


Naglasio je da će Ujedinjena Kraljevina koja želi pregovore dovršiti prije kraja 2020. morati pokazati fleksibilnost kako bi se “taj ambiciozni rok i ostvario”.

Macron  je iskazao svoju želju da, osim već nametnutih tema, hrvatsko predsjedanje pripremi budućnost na vrlo pozitivan način, te da se Hrvatska u potpunosti angažira u pripremi Konferencije o budućnosti Europe.

“Ova konferencija bit će demokratski pothvat bez presedana”, ustvrdio je, “gdje ćemo na temelju rasprava a građanima odrediti putokaze za sljedećih pet do deset godina, a danas ćemo moći  govoriti i o produbljenju naših bilateralnih odnosa”,  istaknuo je Macron.


“Vi odlično govorite francuski i oduvijek ste bili pobornik produbljenja naših bilateralnih odnosa”. kazao je Macron napominjući da će u svibnju u Zagrebu sudjelovati na sastanku za vrhu između Europske unije i balkanskih zemalja.

“To će biti prvi put u dvadeset godina da će francuski predsjednik posjetiti Hrvatsku”, kazao je, najavljujući nakon toga i bilateralni posjet Hrvatskoj. 

“Zahvaljujući tim izravnim osobnim razmjenama punim povjerenja, moći ćemo izgraditi snažniju bilateralnu suradnju između naših zemalja”, zaključio je predsjednik Macron, ističući da je posjet hrvatskoga premijera za njega vrlo važan na početku nove godine te se nada da će snaženje europskoga programa, važnoga za sve, te produbljivanje prijateljstva biti tema i  tijekom radnoga ručka, kojim se završava posjet predsjednika Vlade Plenkovića Francuskoj.

Hrvatski premijer zahvalio je francuskom premijeru Macronu na pozivu na konzultacije na samom početku hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.

“Današnji sastanak prigoda je da dodatno osnažimo bilateralne odnose između Hrvatske i Francuske, unaprijedimo ne samo visoki stupanj međusobnog poštovanja i dijaloga, već da ovakvi susreti posluže za još veću gospodarsku i trgovinsku suradnju”, poručio je Plenković.

Istaknuo je da Hrvatska i Francuska godišnje razmjenjuju otprilike milijardu eura, a Francuska je deveti investitor u Republici Hrvatskoj. Ove godine imali smo prigodu primiti više od 650.000 francuskih turista u Hrvatskoj.

,,S obzirom da i osobno imam topao i afektivan odnos prema Francuskoj i Parizu u kojem sam živio pet godina, drago mi je da smo predsjednik Macron i ja u proteklih više od dvije i pol godine uspostavili iskrenu i kvalitetnu suradnju i u okviru bilateralnih kontakata, a osobito na razini Europskoga vijeća pa recentno i na sastanku na vrhu Sjevernoatlantskog saveza u Londonu”, naveo je.

Dodao je da Hrvatska ima četiri temeljna stupa svojih prioriteta u programu predsjedanja. Prvi je Europa koja se razvija i pod tim podrazumijevamo sve aspekte gospodarske suradnje, 

Podsjetio je i na hrvatsku ambiciju da kroz nekoliko godina uvede euro kao svoju valutu te izrazio zadovoljstvo hrvatskim napredovanjem u ispunjavanje akcijskog plana za Europski tečajni mehanizam 2.

Pritom nam posao posebno olakšava sudjelovanje na sastancima eurogrupe na razini ministara financija i na razini šefova država i vlada gdje kolege mogu bolje razumjeti hrvatske ciljeve i prisutnost pri čemu rapidno smanjenje javnoga duga pokazuje ozbiljnost našeg pristupa.”

Želimo Europu i koja bolje povezuje. Pritom mislimo i na prometno, energetsko, infrastrukturno i digitalno povezivanje.

“Upravo u digitalnoj sferi nalaze se radna mjesta budućnosti i zato smatramo da hrvatske ambicije i ambicije Europe moraju konvergirati na način da pratimo globalne trendove, trendove 4. industrijske revolucije”, poručio je.
 

Treći prioritet za Hrvatsku je Europa koja štiti.


“Mislim da je Francuskoj posebno stalo da upravo aspekt sigurnosti, bilo da je riječ o unutarnjoj ili vanjskoj sigurnosti osnažimo u vremenu koje je pred nama. Francuska je, nažalost, nerijetko bila poprište i terorističkih napada, evo, i danas bilježimo 5. godišnjicu napada na redakciju Charlie Hebdo pri čemu još jednom evociram i naše suosjećanje za taj teroristički akt. Prema tome visoki stupanj razumijevanja za sve ono što podrazumijeva snaženje sigurnosti u članicama Europske unije.

To, naravno znači i sprječavanje nezakonitih migracija, jačanje vanjskih granica Europske unije, a za Hrvatsku koja je na kraju mandata Junckerove komisije dobila i zeleno svjetlo kad je riječ za pristupanje Schenegenu, nastavak naših napora da kroz dijalog u okviru Vijeća u dogledno vrijeme ispunimo kriterije i postanemo članica Schengenskog prostora, što je uz euro, druga glavna pista za Republiku Hrvatsku”, kazao je Plenković.


Napomenuo je kako je 4. točka jačanje našeg globalnog utjecaja kao Unije pri čemu je ova situacija s Iranom o kojoj ćemo također danas govoriti, pruža prigodu i za solidarnost s našim partnerima, ali i na  poziv na zajedničke napore za deeskalacijom, za nenarušavanjem stabilnosti na Bliskom istoku, koji je važan ne samo za sigurnost tog dijela svijeta, nego Europe i globalno.

“Podsjećam da ćemo o svim prioritetima hrvatskog predsjedanja razgovarati i s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom koji je u Zagrebu u četvrtak, s cijelim kolegijem Europske komisije s kojim imamo zajednički sastanak hrvatske Vlade i Europske komisije u petak. Teme na dnevnom redu upravo su one koje je spomenuo predsjednik Macron, ponajprije kako u sljedećih nekoliko tjedana dovršiti posao oko uređenog izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije”, naglasio je Plenković.

Ocijenio je da su politički karte poprilično jasne. 

“Ono što za nas predstavlja izazov, a Hrvatska će predsjedati Vijećem za opće poslove krajem siječnja, očekujemo i pristanak  Europskog parlamenta, je zajednički rad na pregovaračkom okviru Unije za dogovor o budućim odnosima između Ujedinjene Kraljevine i Europske unije”, kazao je.


U tom pogledu očekuje da se postigne dogovor o takvom okviru koji će na realističan način omogućiti i EU i Ujedinjenoj Kraljevini da u razdoblju od 11 mjeseci koliko traje to tranzicijsko razdoblje, dođe do dogovora o budućim odnosima. 

,,To će biti prvi korak, ali u ovim je okolnostima važno je da uređeni Brexit ostane i nakon kraja ove godine, to je naš zajednički cilj.Također, Višegodišnji financijski okvir, nesumnjivo je najvažniji dosje na dnevnom redu Unije u ovoj godini”, poručio je.


,,Mi ćemo dati svoj doprinos da se ostvari kompromis i postigne napor između onih zemalja koje su nešto konzervativnije u pristupu ukupnom volumenu europskog proračuna za idućih sedam godina u odnosu na one koji imaju želju da nastave s investiranje u tzv. tradicionalne politike, pri čemu je za Francusku uvijek posebno važna poljoprivredna politika”.


Naglasio je da je za Hrvatsku ona dakako važna uz ruralni razvoj, kao i politika ravnomjernog regionalnog razvoja, tj. kohezijska politika. 


“Mi smo zadnja članica Unije i prirodno je da očekujemo da nam redistribucijska snaga Europskog proračuna pomogne u lovljenju koraka sa zemljama srednje i istočne Europe, ili razvijenih starih zapadnih članica Unije”.

Što se tiče proširenja, Plenković je izrazio zadovoljstvo što je predsjednik Macron iskazao optimizam za uspješan sastanak na vrhu u Zagrebu. 

,,Za nas je taj sastanak izrazito važan. Kad smo se prije dvije godine konzultirali da Hrvatska nakon sastanka na vrhu u Zagrebu 2000., na inicijativu jednog od vaših prethodnika predsjednika Chiraca, bude domaćin sastanka, Hrvatska je jedina zemlja, tada s druge strane stola, koja je od države s europskom perspektivom uspjela doći do punopravnog članstva i sada do predsjedanja Europskim vijećem”.
 Kazao je da ta činjenica obvezuje da hrvatska uloga bude poticajna, motivirajuća i podupiruća za države našeg susjedstva.


“Smatramo da europska perspektiva za hrvatsko susjedstvo nema alternativu, da je u našem interesu da te države budu stabilne, da poduzimaju gospodarske i socijalne reforme, da osiguraju političku stabilnost i sigurnost i tog dijela Europe, ali i u međusobnim odnosima i zato se veselimo da zajednički pronađemo rješenje, bilo da je riječ o modifikaciji metodologije pregovora o proširenju, bilo o nekim konkretnim pomacima koje, primjerice, Sjeverna Makedonija i Albanija mogu učiniti u sljedećem razdoblju, koje bi omogućile pronalaženje konsenzusa na razini članica Unije kako bi oni započeli s međuvladinom konferencijom i otvorili proces pristupnih pregovora”, poručio je Plenković.

Plenković je ocijenio, kao i predsjednik Macron, da je zadaća najviših dužnosnika koji imaju povjerenje građana da i svojim primjerom, aktivnostima i komunikacijom s građanima pojasne europski projekt i naglasi njegove prednosti, njegove koristi i da se zajednički rasprave problemi, ako oni postoje. 

“Moramo uzeti u obzir da li postoji problem kod dijela naših sugrađana o svrsi i smislu toga projekta, kako da do svakog sugrađanina dođemo te objasnimo što moramo učiniti u godinama koje su pred nama, pogotovo sad nakon Brexita, da taj projekt bude i dalje i atraktivan i koristan te uživa potporu naših sugrađana u daljnjim godinama”, pojasnio je Plenković smisao Konferencije o budućnosti Europe.

,,Stoga će Hrvatska koja je dobila mandat Europskog vijeća da koordinira zajedničku poziciju država članica u pripremi stava u Konferenciji o budućnosti Europe voditi tijesne konzultacije o temeljnim okvirima i zadaće toga procesa, njegovoj tehnologiji u sljedeće dvije i pol godine i u konačnici da zajednički vidimo koji su to rezultati koje možemo očekivati, a da budu na dobrobit Europske unije i svih naših građana”.

Ranije tijekom dana, prije susreta s francuskim predsjednikom, Andrej Plenković sastao se s  gradonačelnikom grada Issy-les-Moulineaux,  Andréom Santinijem s kojim je obišao i rad akademika Ivana Kožarića “Matoš na klupi” u Parizu. Na Matoševu je skulpturu svezana hrvatska kravata, kao simbol kulturnih, povijesnih i prijateljskih odnosa dviju zemalja.

Izvor: Vlada Republike Hrvatske


X