“Dok plastika zatrpava zagrebačke kontejnere, ali i plaže širom svijeta i pravog odgovora jednostavno nema, u zagrebačkom Učeničkom domu Ivana Mažuranića nisu čekali rješenje odozgora nego su se dali u akciju. Odgajatelji su zajedno s učenicima izradili strojeve za mljevenje i topljenje plastike.
“Motivirala nas je frustracija plastikom. Papir i organski otpad smo riješili na razini doma, no prije godinu dana još nismo dobili žute vreće za odvajanje plastike i razmišljali smo što učiniti s plastikom koja se koristi u domu ili je učenici donesu izvana. Pronašli smo tako na internetu projekt Precious Plastic preko kojega se mogu besplatno skinuti nacrti za strojeve. Pokazalo se da to i nije tako teško”, kaže Ivana Šepetavec, odgajateljica iz Doma i uz kolegu Petra Ćurka, voditeljica projekta Precious Plastic Mažuranac.
Strojeve – drobilicu i injektor za plastiku – su izradili od stvari koje su pronašli na domskom tavanu, primjerice okvira starog kreveta, i materijala koje su pronašli na reciklažnom dvorištu. Kako imaju učenike iz nekoliko zagrebačkih tehničkih škola, njima je i sama izrada bila iznimno zanimljiva. Žele napraviti i “extruder”, stroj koji ispušta plastične niti od kojih se može raditi nakit, plesti košare i slično, što je pak zanimljivo domskim učenicima i učenicama iz Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.
“Krajnja ideja je izbaciti plastiku iz upotrebe. Radimo na tome promocijom i unutar Doma i izvan. No, dok ne dođemo do toga, želimo od te plastike koju trošimo raditi nešto korisno, Postavljamo si male ciljeve jer provedba ovisi i o financijama. Prijavljivali smo projekt na natječaje, ali nismo nigdje dobili sredstva, no dobili smo više sponzora”, ističe Šepetavec.
Strojeve su prošloga tjedna prezentirali u Zadru u sklopu akcije čišćenja plaže “Očistimo Karmu!” u organizaciji Eko-Zadra. “Radili smo privjeske za ključeve u obliku puzzli i reciklažnog trokuta. To su kalupi koje zasad imamo. Pokušali smo napraviti kalupe za izradu vilica, žliceva i noževa, ali na tome još radimo. Izrađivati bi se moglo svašta, od raznog posuđa do pločica, no kalupi su dosta skupi”, kaže.
“Želimo se povezati i raditi zajedno na ovom problemu. Ima dosta vrtića koji imaju eko zastavice, a ne znaju što raditi s plastikom. Za jedan vrtić tako izrađujemo brojeve i slova od plastičnih čaša koje se potroše u vrtiću”, opisuje Šepetavec.
Međunarodni projekt Precious Plastic pokrenuo je nizozemski student dizajna Dave Hakkens 2013. godine kada je objavio prve nacrte. Strojevi su u međuvremenu dorađivani nekoliko puta, a nacrti su i dalje slobodni za upotrebu i kolaju već po cijelom svijetu. “Cilj nam je globalno ponuditi alternativni sustav za recikliranje”, ističu.
Europska unija krenula je u borbu s jednokratnom plastikom te će od 1. siječnja 2021. brojni plastični predmeti za jednokratnu upotrebu biti teže dostupni. No, i dalje je plastika sveprisutna u našim životima, a otkad je Kina prošle godine zabranila uvoz otpadne plastike, Europa zapravo nema pravog rješenja, s obzirom da postojeća industrija nema toliko potrebe za plastikom koliko je postoji na tržištu. Uz to neke vrste plastike nije ni moguće reciklirati te je sigurno da, čak i kada odvajamo plastiku, dio nje završi na odlagalištima.
“Iznimno je ohrabrujuće imati konkretan primjer recikliranja plastike pred sobom. Moći reći ‘gle, ovo bismo mogli napraviti od otpadne plastike gotovo na licu mjesta’ podiže duh i jača volju za očuvanjem okoliša”, ističe Željka Jurlina, suradnica na projektima udruge Eko-Zadar i organizatorica akcije čišćenja u sklopu koje je prezentiran projekt Precious Plastic Mažuranac.
Akcije čišćenja, naime, na sudionike mogu ostaviti i gorak okus kada se suoče s ogromnim količinom otpada na mjestima gdje se očekuje nedirnuta priroda i s razlogom nepovjerljivi prema sustavu reciklaže.
“Ova je priča i doprinos smanjenju krize međuljudskih odnosa koja se očituje kroz usamljenost, apatičnost, nepovjerenje, a isprepletena je sa svim ostalim krizama s kojima se suočavamo. Precious Platic Mažuranac nam govori da nema vremena za malodušnost jer je pregršt prilika za djelovanje i stvaranje lijepih priča”, zaključuje Jurlina.”, piše Marina Kelava za H-alter.
Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta “Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021”. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija H-Altera i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.
