U ovom članku mišljenja, potpredsjednica CONCORD-a i predstavnica EU i voditeljica ureda CARE International, Céline Mias, zauzima kritičnu perspektivu o djelovanju EU na rodnu ravnopravnost u prošloj godini. Ovim spoznajama članak identificira 10 prilika za EU da pokaže svoj poriv da bude vodeća u rodnoj ravnopravnosti 2021. i kasnije.
Prošla, 2020., godina trebala je predstavljati najbolju godinu za EU u donošenju politika i obveza vezanih za rodnu ravnopravnost. Tijekom godine EU je napravila neke velike korake za rodnu ravnopravnost i zaista, godina je gotovo bila totalni trijumf u ambicijama EU za rodnu ravnopravnost. Međutim, razočaravajuće, EU je tijekom godine imala određenih nedosljednosti u pristupu prema rodnoj ravnopravnosti, a nažalost se i do kraja godine povukla prema prethodnim temeljnim obvezama. U tom kontekstu, može li EU ostati polaznik i predvodnik rodne ravnopravnosti 2021. i nakon toga?
2020. godina započela je objavljivanjem prve strategije Europske komisije (EK) o rodnoj ravnopravnosti 2020.-2025. [1]. U ljeto 2020. nadalje je objavljeno da se EU obvezala da će voditi globalnu Akcijsku koaliciju o rodno zasnovanom nasilju i aktivno sudjelovati u drugoj Akcijskoj koaliciji usmjerenoj na ekonomsku pravdu i prava, kao dio Foruma za ravnopravnost generacije [2], globalno okupljanje za rodnu ravnopravnost radi preispitivanja i poticanja konkretnih aktivnosti 25 godina od usvajanja Pekinške platforme za akciju. Početkom studenoga EK je također usvojila prvu LGBTIQ strategiju jednakosti EU za razdoblje 2020. – 2025. [3]. I na kraju, ali ne najmanje važno, EK je krajem studenoga 2020. objavila Komunikaciju o svom novom Akcijskom planu za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u vanjskim akcijama 2021. – 2025. [4] (GAP III), čiji je cilj ubrzati napredak u osnaživanju žena i djevojčica kroz transformativni i intersekcijski pristup. Ovo je prvi put da je EK usvojila Komunikaciju o GAP-u, koja i u obliku i u sadržaju predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na prethodne GAP-ove.
Kao što pokazuju četiri gornje inicijative, u 2020. godini nesumnjivo su viđena usvajanja novih neviđenih obveza EU o rodnoj ravnopravnosti.
Pa čemu onda zabrinutost? Za razliku od vodstva koje su pokazali dijelovi EK i određene važne države članice, EU u vezi s rodnom ravnopravnošću u cjelini nije postigla dobar učinak, kao što se nadala. Što je najviše zabrinjavajuće, EU je čak povukla neke od svojih prethodnih opredjeljenja za rodnu ravnopravnost, što bi moglo znatno utjecati na sposobnost EU da provodi svoje SDG obveze i transformira živote žena, djevojčica, muškaraca i dječaka širom svijeta.
U nekim državama članicama ženska prava i rodna ravnopravnost ugroženi su više nego ikad prije. U Poljskoj su određeni gradovi tvrdili da su “LGBTI-free”, naglašavajući da LGBTI osobe nisu dobrodošle. Također u Poljskoj, doneseni su novi zakoni kojima se dodatno ograničava pravo žena na pobačaj, čineći je jednom od najrestriktivnijih zemalja u Europi u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava.
Na razini EU, sama Komisija nije krenula u razgovor o rodu. Brojne ključne, relevantne političke inicijative, poput Europskog zelenog sporazuma [5] objavljenog krajem 2019. i Strategije od farme do vilice [6], objavljene u svibnju 2020. godine, u potpunosti nemaju rodna razmatranja, unatoč činjenici da su žene i djevojke u najsiromašnijim zajednicama na globalnoj razini često najviše pogođene učincima klimatskih promjena, nesigurnosti hrane i pothranjenosti, dok su ključni akteri promjena u tim sektorima.
Ono što je najvažnije, Europska unija u prosincu 2020. nije donijela Zaključke Vijeća o GAP-u III, budući da su tri države članice (Mađarska, Poljska i Bugarska) odbile podržati pojam rodne ravnopravnosti (za razliku od binarnog pristupa ravnopravnosti između žena i muškaraca). Ovaj posljednji neuspjeh u politici zapanjujući je i vrijedan pažnje, jer odražava povlačenje prethodnih obveza EU; Vijeće je 2015. usvojilo Zaključke o Rodnom akcijskom planu II [7]. Ova regresija također je potpuno neprihvatljiva u Europskoj uniji, koja tvrdi da je “utemeljena na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine zakona i poštivanja ljudskih prava”. [8] Kako može postojati ljudsko dostojanstvo bez rodne ravnopravnosti?
Pozitivna strana je da su 24 države članice EU-a, pod vodstvom njemačkog predsjedništva Vijećem EU, usvojile progresivne zaključke predsjedništva (umjesto zaključaka Vijeća), pokazujući snažnu predanost velike većine država članica EU prema rodnoj ravnopravnosti.
Ali stvarnost je takva da zbog nedostatka GAP-u III Zaključaka Vijeća [9], kao i gore spomenutih nesretnih okolnosti 2020. godine, globalno vodstvo EU o rodnoj ravnopravnosti riskira da bude potpuno potkopano. EU – kao blok – više ne može vjerodostojno podizati rodnu ravnopravnost u političkom dijalogu s partnerskim zemljama ili govoriti jedinstveno o rodnoj ravnopravnosti na kritičnim globalnim forumima kad se suočava s protivljenjem vlastitih država članica svojim ključnim vrijednostima. Nedostatak GAP III Zaključaka Vijeća, reakcija protiv ženskih prava i rodne ravnopravnosti u samoj EU, kao i nedosljednost u rodnoj ravnopravnosti na razini država članica i Komisije, ne predviđaju da se EU može pozicionirati kao globalni lider u rodnoj ravnopravnosti, unatoč raznim snažnim dokumentima politike i postojećim globalnim obvezama. Ovaj nedostatak vodstva nažalost će se izraziti u izravne neuspjehe za žene i djevojke u svoj njihovoj raznolikosti u partnerskim zemljama EU, kojima je potrebna podrška EU kako bi se njihov glas čuo i kako bi se osiguralo poštivanje njihovih prava.
10 prilika za EU
Dakle, što EU može učiniti 2021. da ponovno uspostavi svoje vodstvo i postigne rodnu ravnopravnost 2021. godine? Unatoč velikom koraku unatrag koji je napravljen posebno u prosincu 2020. godine, EU ima najmanje 10 važnih prilika 2021. godine da pokaže svoj stvarni napor u postizanju rodne ravnopravnosti. Međunarodni dan žena (IWD), koji dolazi 8. ožujka, dobra je prilika za EU da se ponovno obveže na ove napore:
EU politike i procesi
1) Prvo, EU mora voditi razgovor i provoditi svoje ambiciozne politike u praksi što učinkovitije i što je moguće šire. Europska Komisija mora pokrenuti i provoditi svoje strategije za rodnu i LGBTI ravnopravnost u svim područjima politike i osigurati da države članice također ispune te ambicije. To uključuje provedbu poglavlja u svakoj strategiji o vanjskom djelovanju, koja predstavljaju kritičnu poveznicu i koherentnost između domaćeg djelovanja u EU i vanjskih napora, a mogla bi imati transformacijski učinak na rodnu ravnopravnost na globalnoj razini.
2) 24 države članice, koje su u prosincu 2020. usvojile GAP III Zaključke Predsjedništva, moraju pokazati predanost njihovom potpunom provedbom, razvijanjem vlastitih ambicioznih planova rodnih akcija u vanjskom djelovanju, osiguravanjem rodnih obilježja u političkom dijalogu sa zemljama partnerima i dodjeljivanjem sredstva za rad na rodnoj ravnopravnosti, uključujući financiranje organizacija za ženska prava.
3) EU mora nastojati proaktivno se baviti intersekcionalnošću kako bi ona bila ne samo žargon već i smislena u praksi. Kao dio ovog rada, EU bi trebala težiti prelasku i izvan uobičajenog poslovanja, pojačavajući napore na lokalizaciji i antikolonijalizmu, podržavajući napore feminističkih i aktivističkih grupa za socijalne pravde širom svijeta.
4) ECHO bi mogao iskoristiti priliku za pregled svoje rodne politike i planirane humanitarne komunikacije početkom 2021. godine kako bi ojačao predanost svojoj rodnoj politici, integrirajući ključne elemente u novu Komunikaciju.
5) Obnavljanje trgovinske strategije EU, kao i planovi EU za uvođenje ljudskih prava zbog politike marljivosti 2021. godine, dodatne su prilike za EU da pokaže svoju predanost rodnoj ravnopravnosti u praksi, posebno zbog toga što trgovina i aktivnosti privatnog sektora imaju potencijal biti ili izuzetno štetni ili podržati ekonomsku i socijalnu pravdu žena.
6) EU mora iskoristiti proces programiranja novog okvira proračuna EU za razdoblje 2021. – 2027. kao priliku ne samo za označavanje okvira o rodno osviještenoj politici, već i za povećanje pozornosti i financiranja rodno-transformacijskog programiranja u svim sektorima i zemljopisnim područjima.
Međunarodni procesi
7) EU bi trebala maksimalno iskoristiti svoj angažman u akcijskim koalicijama Foruma za ravnopravnost i njihovo vođenje, donoseći konkretne i sadržajne obveze kako bi osigurao napredak u ključnim područjima na globalnoj razini.
8) EU bi trebala osigurati snažnu rodnu dimenziju svog sudjelovanja u svim globalnim procesima 2021. godine, govoreći jednim glasom i potvrđujući svoje vodstvo u rodnoj ravnopravnosti, posebno u UN-ovoj Komisiji za stanovništvo i razvoj (CDP) i Komisiji za Status žene (CSW), ali i na Summitu o prehrambenim sustavima, Prehrana za rast (N4G), COP 26, kao i regionalnim naporima poput Summita AU-EU.
9) Napredne države članice trebale bi poticati ostale države članice da potpišu / usvoje dodatne globalne obveze o rodnoj ravnopravnosti, poput Whistlerove deklaracije i poziva na akciju u vezi s rodno zasnovanim nasiljem u hitnim slučajevima, kao i poticanje manje predanih država članica da općenito pojačaju svoje napore za rodnu ravnopravnost.
10) EU i države članice trebale bi ratificirati i primijeniti što je prije moguće Istanbulsku konvenciju o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, kao i Konvenciju 190 Međunarodne organizacije rada (ILO) o uklanjanju nasilja i uznemiravanja u poslovnom svijetu, vodeći put da druge zemlje i regije učine to isto.
EU mora iskoristiti ove mogućnosti i više od toga, da 2021. godine postane pobjednička godina za rodnu ravnopravnost i poveća svoju učinkovitost kao globalni lider u rodnoj ravnopravnosti kako bi pomogla svijetu u postizanju ciljeva održivog razvoja i, na kraju, transformirala živote i osigurala ostvarivanje jednakih prava žena, muškaraca, dječaka i djevojčica širom svijeta.
[1] Strategija rodne ravnopravnosti 2020.-2025., Europska komisija. Konzultirano 23. veljače 2021. [2] Najava globalnih vođa koalicija za akciju generacijske ravnopravnosti za ubrzavanje rodne ravnopravnosti, Forum za generacijsku ravnopravnost, 1. srpnja 2020. [3] Unija ravnopravnosti: Komisija predstavlja svoju prvu strategiju o LGBTIQ ravnopravnosti u EU, Europska komisija, 12. studenog 2020. [4] Akcijski plan za rodnu ravnopravnost III, Europska komisija. Konzultirano 23. veljače 2021. [5] Komunikacija Komisije, Europski zeleni dogovor, Europska komisija, 11. prosinca 2019. [6] Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Strategija od farme do vilice, Europska komisija, 20. svibnja 2020. [7] Zaključci Vijeća o Akcijskom planu za rodnu ravnopravnost 2016.-2020., Europsko vijeće, 26. listopada 2015. [8] Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine zakona i poštivanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost između žena i muškaraca. ’Službeni list Europske unije, C 306, svezak 50, str. 11., Europska unija, 17. prosinca 2007. [9] Analiza Rodnog akcijskog plana III, CONCORD, 18. siječnja 2021.Ovo je mišljenje Céline Mias, potpredsjednice CONCORD-a i predstavnice EU-a i voditeljice ureda CARE International. Iznesene preporuke su njezine vlastite.
Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta „Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021“. Za sadržaj je isključivo odgovorna autorica i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.
