Michal CIZEK / AFP

Hrvatska vlada smatra da ne treba sankcionirati zemlje koje se ogriješe o Članak 7. Mađarsku i Poljsku.

Europski parlament je na sjednici 16. siječnja ove godine prihvatio Rezoluciju o saslušanjima u tijeku u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a (Ugovora Europske unije) u pogledu Poljske i Mađarske.

Naime, u te je dvije zemlje, po svim kriterijima EU i ne samo EU, došlo do ozbiljnih problema u vladavini prava. U Mađarskoj iza toga stoji stranka Fidesz, koju vodi premijer Viktor Orban. Fidesz je suspendirani član Europske pučke stranke (EPP, čiji je član i HDZ). Iz Fidesza proteklih dana opet stižu  informacije da razmišljaju o izlasku iz EPP-a ukoliko se ne definira kao konzervativna stranka centra. U Poljskoj je na vlasti stranka Pravo i Pravda (PiS, članica ECR, Europski konzervativci), snažno konzervativna i bliska regresivnim krugovima Katoličke crkve koji se protive potezima pape Franje.

Europski parlament se poziva na “svoju Rezoluciju od 12. rujna 2018. o prijedlogu kojim se Vijeće (Vijeće Europske unije) poziva da, u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, utvrdi da postoji očita opasnost da Mađarska teško prekrši vrijednosti na kojima se temelji Europska unija; obrazloženi prijedlog Komisije od 20. prosinca 2017. u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a u pogledu vladavine prava u Poljskoj: Prijedlog odluke Vijeća o utvrđivanju da postoji očita opasnost da Republika Poljska teško prekrši vladavinu prava”.

Nakon ove uobičajene europske birokratske retorike dolazi za Hrvatsku važan dio Rezolucije. Naime, Europski parlament “sa zabrinutošću primjećuje da se saslušanja ne održavaju redovito niti su organizirana na strukturiran i otvoren način”.

I zatim Parlament “apelira na hrvatsko predsjedništvo i ostala predstojeća predsjedništva da saslušanja organiziraju redovito”.

Pa “skreće pozornost na to da Vijeće nije učinkovito primijenilo članak 7. UEU-a zbog čega su i dalje ugroženi integritet zajedničkih europskih vrijednosti, uzajamno povjerenje i vjerodostojnost Unije kao cjeline; stoga poziva Vijeće da zajamči da se na saslušanjima u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a raspravlja i o novim kretanjima i procjenjuje opasnost od kršenja neovisnosti pravosuđa, slobode izražavanja, uključujući slobodu medija, slobode umjetnosti i znanosti, slobode udruživanja i prava na jednako postupanje”.

Na kraju je potvrđeno da je Rezolucija proslijeđena “Komisiji i Vijeću, te predsjednicima, vladama i parlamentima Poljske i Mađarske te vladama i parlamentima država članica”.

Hrvatska je dakle pozvana da djeluje. Na pitanje novinara Euronewsa i Euractiv.hr što Hrvatska kao predsjedavajuća kani poduzeti, odgovorio je Bruno Lopandić, glasnogovornik hrvatske misije pri EU. U pisanom tekstu navodi:

“Pod hrvatskim predsjedanjem može se očekivati nastavak postupaka pokrenutih po čl. 7(1) UEU za Poljsku i Mađarsku. Sadržaj, format i učestalost takvih tih rasprava utvrđuje se u konzultacijama sa svim partnerima u Vijeću i Europskom komisijom koja pažljivo prati razvoj događaja u tim zemljama. Hrvatska se uvijek zalagala za konstruktivni i kontinuirani dijalog oko vladavine prava s Poljskom i s Mađarskom u sklopu Vijeća, radi rješavanja spornih pitanja i uklanjanja uočenih slabosti u vladavini prava. Glavni smisao postupaka i mehanizama koje imamo u EU trebao bi biti prevencija i otklanjanje nedostataka u državama članicama, te iznalaženje zadovoljavajućih i prihvatljivih rješenja kroz argumentirani dijalog i obostrano uvažavanje, što je bitno za očuvanje europskog jedinstva. Vladavina prava ugrađena je u temelje nastanka i djelovanja Unije kao zajednice vrijednosti, u kojoj se demokracija, ljudskih prava i vladavina prava poštuju i štite. To je zajednička odgovornost Unije i država članica pojedinačno. Hrvatska je tu zadaću iznimno ozbiljno shvatila i tijekom svojeg pristupnog procesa provela potrebne reforme. U programu i prioritetima hrvatskog predsjedanja prepoznata je važnost promicanja sveobuhvatnog promicanja vladavine prava, radi jačanja i zaštite temeljnih vrijednosti Unije, što Uniju čini snažnijom”.

Dekodirano, Hrvatska smatra da nije potrebno pokretati proceduru temeljem Članka 7 već se zalaže za “konstruktivni i kontinuirani dijalog oko vladavine prava”.

Euronews prenosi, što ne stoji u odgovoru koji je dobio Euractiv.hr, da je hrvatska pozicija “da smisao procedure inicirane Člankom 7(1) ne bi trebao biti sankcioniranje zemalja u kojima postoje takve slabosti”.

Treba podsjetiti da su u rujnu 2018. godine sve zastupnice i zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu glasali protiv rezolucije o pokretanju procedure protiv Mađarske. Tada su tvrdili da smatraju da to nije najbolji način za rješavanje problema. U razgovoru za Večernji list 12. siječnja ove godine premijer Andrej Plenković je naveo:

 “Svjesni smo da u Europskoj uniji već niz godina postoje određene zabrinutosti vezane za Mađarsku kao i za Poljsku, a koje se odnose na funkcioniranje ustavnog poretka, pravosuđe, akademske slobode, prava migranata, tražitelja azila kao i na druga područja. No, treba imati na umu da se članak 7. još od vremena donošenja Ugovora smatrao tzv. „nuklearnom opcijom“, odnosno zadnjim sredstvom koje bi se trebalo primijeniti protiv država članica. Zato smo stava da prije primijene preventivnih mehanizma i sankcija, propisanih odredbom čl. 7. treba iskoristiti sve postojeće mehanizme EU te uložiti maksimalne napore kako bismo u dijalogu s Mađarskom i Poljskom pokušali postići zadovoljavajuće rješenje”.

Hrvatska vlada je dakle i kao predsjedavajuća EU uvjerena da ne treba djelovati protiv dvaju članica za koje je nedvojbeno utvrđeno, kako navodi Rezolucija, da su narušile vladavinu prava pa tako i temeljne europske vrijednosti.

Navedimo i da je Rezolucija Europskog parlamenta usvojena glasovima 446 europarlamentaraca. Protiv je glasalo je 178 zastupnika, uglavnom iz redova Europskih konzervativaca i reformista i kluba zastupnika Identitet i Demokracija, a 41 je bio suzdržan.

Među suzdržanima su bili i zastupnici HDZ-a, svo četvero. I Mislav Kolakušić.” piše Željko Trkanjec za Euractiv.

X