Što je Vijeće Europske unije?
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE (Council of the EU) jedno je od dva zakonodavna tijela unutar Europske unije (drugo je Europski parlament). Sastoji se od 28 ministara, po jedan za svaku državu članicu. Sastav vijeća varira na temelju teme rasprave. Ako je poljoprivreda tema dana, na primjer, sve vlade će poslati svog ministra poljoprivrede da sudjeluje u raspravama. Predsjedanje Vijećem se rotira svakih 6 mjeseci među državama članicama. Države često pokušavaju iskoristiti svoje vrijeme predsjedanja EU-om kako bi usmjerile program u željenom smjeru (agenda setting).
Vijeće Europske unije, koje se često naziva samo Vijeće, jedno je od triju temeljnih tijela EU, koje predstavlja zajedničke interese država članica. Vijeće Europske unije, zajedno s Europskim vijećem, predstavlja glavno tijelo u kojem nacionalne vlasti ulaze u interakciju, raspravljaju i donose odluke o legislativi, mjerama i programima EU. Osim što zakonodavne odgovornosti dijeli s Europskim parlamentom, odgovarajući na legislativne i budžetske prijedloge Europske komisije, Vijeće je glavno tijelo za odlučivanje sa zadatkom koordiniranja mjera i programa među državama članicama (primjerice donošenjem okvira, smjernica ili preporuka) i bavljenja problemima do kojih može doći između vlada. Nadalje, ono ima nadležnost nad oblikovanjem i implementacijom sigurnosne i vanjske politike EU.
Kako Vijeće funkcionira?
Sastav Vijeća čine resorni ministri zemalja članica grupirani prema područjima javnih politika. Vijeće EU pregovara i usvaja propise EU zajedno s Europskim parlamentom, koordinira politike u određenim područjima, određuje zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU, zaključuje ugovore EU i usvaja proračun EU. Predsjedanje Vijećem EU rotira se među zemljama članicama svakih 6 mjeseci. Hrvatska će prvi put predsjedati Vijećem 2020. godine.
Koja je razlika između Vijeća Europske unije, Europskog vijeća i Vijeća Europe?
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE (Council of the EU) jedno je od dva zakonodavna tijela unutar Europske unije (drugo je Europski parlament). Sastoji se od 28 ministara, po jedan za svaku državu članicu.
VIJEĆE EUROPE (Council of Europe) je najstarije od tri tijela i nije institucija Europske Unije. Osnovano 1949. godine, broji 49 članova, među kojima su Njemačka, Francuska, Turska i Rusija. Najvažniji dokument Vijeća Europe svakako je Europska konvencija o ljudskim pravima i slobodama za čiju provedbu je nadležan Europski sud za ljudska prava na koji predstavke mogu podnositi svi građani zemalja država Vijeća Europe, odnosno 820 milijuna ljudi u slučajevima kršenja konvencijskih prava.
EUROPSKO VIJEĆE (European Council) je najnovije od tri tijela. Iako su šefovi država imali povijest neformalnih sastanaka kako bi razgovarali o ključnim problemima, ono je tek 2009. godine steklo formalno priznanje Ugovorom iz Lisabona. Europsko vijeće određuje opće političko usmjerenje i prioritete EU-a. Ono nije zakonodavna institucija EU-a i stoga ne pregovara niti donosi zakone EU-a. Međutim, ono utvrđuje program politike EU-a, obično usvajanjem zaključaka na sastancima Europskog vijeća, u kojima se utvrđuju problematična pitanja i mjere koje treba poduzeti. Europsko vijeće bira čelnika Europske središnje banke.
Što je predsjedanje Vijećem Europske unije?
Predsjedništvo Vijeća EU ustanovljeno je 1958. kao dio Europske ekonomske zajednice i organizirano kao šestomjesečno predsjedanje koje se rotira između izvornih članova. Međutim, predsjedanje kako ga danas znamo definirano je 2009. Ugovorom iz Lisabona, koji je unio razne promjene kako bi povećao kontinuitet i koordinaciju Vijeća pod pritiskom rastuće Europske ekonomske zajednice. Istovremeno, često se tvrdi da su ove promjene ograničile i umanjile utjecaj i moć predsjedanja.
Neke od ključnih promjena koje su utjecale na predsjedanje bile su odvajanje Europskog Vijeća koje sad predvodi novouvedeni dugoročni predsjednik (Donald Tusk), prenošenje nadležnosti nad vanjskom politikom i sigurnosnim pitanjima s predsjedanja na Visokog predstavnika unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, te uvođenje trija predsjedništava kako bi se olakšala tranzicija između predsjedništava i poboljšala koordinacija i kontinuitet.
Usprkos opisanim promjenama institucije predsjedanja, glavni su zadaci ostali isti: predsjedavajuća zemlja predstavlja Vijeće prema drugim institucijama EU, a njen je glavni zadatak planirati i voditi sastanke u Vijeću i njegovim pripremnim tijelima. Drugim riječima, ministri predsjedajuće zemlje organiziraju i olakšavaju diskusiju između ministara sviju država članica kako bi se došlo do dogovora i koordiniralo zajedničke interese i djelovanje.
Što Predsjedanje znači za Hrvatsku?
Za male i nove
države članice kakva je Hrvatska, osigurati odgovarajuće logističke, administrativne
i diplomatske kapacitete predstavlja ozbiljan izazov, ali i test zrelosti u
očima drugih država članica. Primjerice, prema procjenama hrvatske Vlade,
Hrvatska će tijekom predsjedanja biti odgovorna za organiziranje 1400 sastanaka
na različitim razinama u Bruxellesu, oko 20 sastanaka i konferencija na
ministarskoj razini i 200-250 tehničkih sastanaka koji će se odigrati u Hrvatskoj,
kao i barem jedan samit lidera EU – za koji je već objavljeno da će u fokusu imati
odnose EU – zapadni Balkan.
Od države članice se očekuje da za vrijeme predsjedanja Vijećem preuzme nekoliko
uloga. Najizazovniji zadatak Predsjedništva bit će priprema i predsjedanje
sastavima Vijeća i radnim skupinama. To znači da Predsjedništvo mora osigurati
predsjedatelja i glasnogovornika u svakoj konfiguraciji, radnoj skupini i
odboru. Lako je zamisliti koliko se truda i rada ulaže u pripremu tih
aktivnosti, od znanja i iskustva, do logistike i strukture. U teoriji,
Predsjedništvo je neutralno i nepristrano, ali u praksi još uvijek predstavlja političku
vježbu u kojoj diplomacija igra važnu ulogu, a političke odluke moraju biti donesene
kako bi se postigao kompromis.
Predsjedništvo također državi članici nudi povećanu vidljivost u međunarodnim
medijima, kao i među drugim državama članicama i europskim institucijama. To
stvara plodnije tlo za potencijalna partnerstva i pregovore s raznim
međunarodnim akterima. Primjerice, pripremajući se za predsjedanje, Bugarska je
vlada planirala „više od 200 političkih i kulturnih događaja na području
Bugarske, očekujući više od 200.000 posjetitelja”. Nadalje, predsjedanje državi
članici pruža dublje uvide i konkretnije informacije o otvorenim pitanjima o
kojima se pregovara, uključujući interese i stavove pojedinih država članica
prema određenim temama.
Koja je uloga predsjedavajućeg trija?
Predsjedanja se određuju u tzv. triju – a čine ga tri države koje u slijedu predsjedaju Vijećem. Taj je sustav uveden Ugovorom iz Lisabona iz 2009. Trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u razdoblju od 18 mjeseci. Na temelju tog programa sve tri države pripremaju svoje detaljne šestomjesečne programe.
Svaka država predsjeda tijekom razdoblja od šest mjeseci, ali se njeno vodstvo smatra dijelom trija kojemu ta zemlja pripada. Tri zemlje koje uzastopno predsjedaju sačinjavaju trio i od njih se očekuje da se dogovore oko zajedničkih dugoročnih ciljeva i prioritetnih pitanja, te imaju zadatak surađivati na zajedničkoj agendi koja ima služiti kao temelj svakog pojedinog programa. Budući da rješavanje većine pitanja i prijedloga zahtijeva više od šest mjeseci, takvo bi grupiranje trebalo osigurati razdoblje od 18 mjeseci (odnosno tri predsjedanja) kako bi se bez prekida radilo na određenom pitanju i osigurala viša razinu kontinuiteta. K tome, predsjedavajući trio treba stvoriti okruženje u kojem manje i neiskusne zemlje dobivaju podršku od iskusnijih partnera u triju.
Koji su prioriteti predsjedavajućeg trija Rumunjska-Finska-Hrvatska?
Ključno sredstvo za ostvarivanje zajedničkih ciljeva i ispunjenje preuzetih obveza je: dovršetak još neriješenih predmeta iz aktualnog strateškog programa, upravljanje procesom konsolidacije Unije nakon Brexita u prvoj polovici 2019., definiranje budućnosti u sastavu 27 država članica, kao i završetak procesa planiranja Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. proračun Europske unije (VFO), kako je utvrđen višegodišnjim financijskim okvirom. Tri predsjedništva opredijeljena su pomoći dovršetku pregovora o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. u bliskoj suradnji s predsjednikom Europskog vijeća. Za Tri predsjedništva to će biti ključan prioritet. Osim toga, tri predsjedništva nastojat će dovršiti sektorske prijedloge povezane sa sljedećim VFO-om.
Program Tria Rumunjska-Finska-Hrvatska obuhvaća sljedeća područja:
- Unija radnih mjesta, rasta i konkurentnosti
- U sklopu ove teme obrađivati će se pitanja vezana uz jedinstveno tržište, poduzetništvo i stvaranje radnih mjesta, ulaganja u ekonomsku i monetarnu uniju.
- Unija koja osnažuje i štiti sve svoje
građane
- Teme koje će se posebno isticati su: obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje; provedba politika usmjerenih na jačanje socijalne dimenzije; tržište rada, mobilnosti, uključivost i izvrsnost; jednake mogućnosti i socijalna uključenost, područje javnog zdravstva kako bi se svim građanima EU-a zajamčio pristup zdravstvenoj skrbi, sigurnost i mobilnost pacijenata te iskoristile mogućnosti koje pružaju nove medicinske tehnologije.
- Ususret energetskoj uniji s naprednom
klimatskom politikom
- U sklopu ove teme cilj je ojačati vodeću ulogu EU u ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma, definirati modele financiranja borbe protiv klimatskih promjena, utvrditi dugoročnu strategiju EU-a za niske emisije ugljika, dovršiti pregovore o paketu za čistu energiju te dovršiti pregovore o prijedlozima u okviru paketa za mobilnost, uključujući posebice inicijative povezane s klimom.
- Unija slobode, sigurnosti i pravde
- Tri predsjedništva naglašavaju predanost brzom donošenju novih smjernica za razvoj područja slobode, sigurnosti i pravde koje treba razraditi Europsko vijeće. U tom smislu ističu da je potreban sveobuhvatan pristup migracijama kojim se objedinjuju učinkovitija kontrola vanjskih granica EU-a, pojačano vanjsko djelovanje i unutarnji aspekti u skladu sa načelima i vrijednostima EU. Također kao cilj se ističe dovršetak reforme zajedničkog europskog sustava azila, što obuhvaća postizanje konsenzusa o Dublinskoj uredbi.
- Unija kao snažan globalni akter
- Tri predsjedništva, zajedno s državama članicama, blisko će surađivati s visokom predstavnicom Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku/potpredsjednicom Komisije i pružati joj potporu pri provedbi dogovorenih prioriteta globalne strategije EU-a, osiguravanju dosljednosti vanjskih politika EU-a te jačanju odgovarajućih poveznica između unutarnje i vanjske politike Unije. Nastojat će osigurati da Unija u razdoblju od 2021. do 2027. posjeduje sve potrebne financijske i pravne instrumente potrebne za obavljanje tih zadaća. Tri predsjedništva potvrđuju svoju predanost proširenju, koje je i dalje ključna politika Europske unije, posebice kako bi se osigurala vjerodostojna perspektiva proširenja u okviru dogovorenih parametara za zapadni Balkan
Koji su prioriteti Republike Hrvatske?
Prioriteti Republike Hrvatske još nisu javno objavljeni, no za očekivati je da će se oni u velikoj mjeri preklapati s prioritetima predsjedavajućeg tria Rumunjska-Finska-Hrvatska. Praksa je da predsjedavajuće države objavljuju prioritete mjesec dana prije početka svog predsjedanja, zbog toga što dio njihovih prioriteta ovisi o tome koje će sve teme biti uspješno zatvorene tijekom predsjedanja države koja im prethodi. Kao neki od mogućih prioriteta Hrvatske u javnosti se spominju Zapadni Balkan i politika proširenja Europske unije, vladavina prava te unaprjeđenje gospodarskog rasta i politika zapošljavanja.
Koja je uloga građana i civilnog društva u predsjedanju?
Nevladin sektor može se uključiti u brojne pripremne aktivnosti predsjedništva na nacionalnoj i europskoj razini: educirati javnost, zagovarati, informirati i promicati imidž Hrvatske tijekom predsjedanja te se koordinirati s drugim civilnim akterima iz trojke. Nekoliko je prednosti uključivanja u ove pripreme, kao što su: povećanje vidljivosti i kapaciteta, jačanje i izgradnja međunarodnih platformi i nacionalnih nevladinih organizacija te jačanje odnosa s donositeljima odluka. Tijekom i prije hrvatskog predsjedanja EU, nevladine organizacije imaju priliku zagovarati teme od značajnog nteresa za njih organiziranjem događanja i debata u zemlji i Bruxellesu, održavanjem informativnih sastanaka, pokretanjem i provedbom projekata, kao i zauzimanjem pozicija i zagovaranjem. Posebno je važno da se organizacije koje se bave temama naglašenim u programu Trija, kao što su borba protiv klimatskih promjena, obrazovanje i socijalna uključenost, sigurnost rada i radnika, migracije, azil i zaštita prava izbjeglica, regionalna suradnja i proširenje EU, te politike vezane za izgradnju mira, demokratizaciju i globalnu suradnju, proaktivno uključe u javne rasprave o tim pitanjima kako bi osigurale podršku građana za utjecanje na navedene teme u skladu s vrijednostima civilnog društva i EU.
Na koji način se moguće uključiti u proces predsjedanja?
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL, nestranačka i neprofitna rganizacija civilnog društva koja je aktivna u području međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći, osigurala je sredstva za uključivanje civilnog društva za pripremu i implementaciju predsjedanja Hrvatske EU kroz projekt Prema otvorenoj, pravednoj i održivoj Europi u svijetu – Projekt predsjedanja EU 2019-2021.
Aktivnosti projekta osigurati će uključivanje civilnog društva Hrvatske u postavljanje agende vezane za hrvatsko predsjedanje i to kroz: organizaciju javnih tematskih tribinadiljem Hrvatske s ciljem upoznavanja civilnog društva i građana s procesom, sadržajem I ciljevima predsjedanja; organizaciju javnozagovaračkih aktivnosti prema Vladi RH i Saboru s ciljem uključivanja tema važnima za civilno društvo u teme predsjedanja; organizaciju konzultacija s organizacijama civilnog društva; praćenje priprema za predsjedanje i izvještavanje javnosti o tome, te praćenje I uključivanje građana u samo predsjedanje EU kroz tematske rasprave.
Sve aktivnosti vezane za uključivanje možete pratiti na www.crosol.hr web stranicama, kao i Facebook profilu www.facebook.com/crosolplatform/.
Ako nam se želite direktno obratiti, pišite nam na crosol@crosol.hr.
