“”Teško mi je i ljeti i zimi. Po ljeti ako nešto skuham ili kupim, nemam to gdje staviti. Sve se pokvari. Ono što uzmeš to moraš odmah potrošiti. Zimi je isto teško. Dosadno je i kad je oblačno i uvečer. Uz to sam bolesna, pijem lijekove pod baterijom, imam vanjski WC i tamo idem s baterijom. Još sam na štakama pa mi je to jako teško. Mučim se i patim”, opisuje 71-godišnja Mara Stanić iz sela Čakale kraj Gline život bez struje. Mara živi ovako već deset godina.

A Ljuba Ostojić živjela je bez električne energije čak 53 godine, sve do 26. siječnja prošle godine kada je humanitarna inicijativa Ljudi za ljude  za Ljubu nabavila solarne panele i ugradila ih na ruševnu kuću. Ljubi je tada napokon zasvijetlila žarulja.

No, ljudi koji poput Mare i Ljube žive uz svijeće, u zaboravljenim selima oko Gline ima još daleko previše, i udruga Zelena akcija i inicijativa su se udružile da barem nekima od njih osvijetli domove. Preko crowdfunding kampanje na platformi GoGetFunding pod nazivom Zraka sunca – svjetlo nade žele prikupiti 13 500 eura što bi omogućilo postavljanje solarnih sustava za nekoliko najugroženijih domaćinstava.

“Postavit ćemo solarne panele na pet-šest kuća, uglavnom je riječ o samcima koji bez struje žive i više od 20 godina. Imamo čak i jedno cijelo selo na Baniji, Brubanj, iz kojeg su se svi odselili jer nema struje, a jedan čovjek će se vratiti kada mu stavimo panele. Danas je teško zamislivo tako živjeti, po ljeti im se hrana kvari, prisiljeni su jesti konzerve, zimi idu spavati ‘s kokošima’. Nemaju frižidere, televizore, ako imaju mobitel snalaze se pa ga pune kod susjeda”, opisuje realnost života na rubu Hrvatske Branka Bakšić Mitić, dogradonačelnica Gline i jedna od pokretačica inicijative Ljudi za ljude.

No, ljudi u okolici Gline nisu jedini koji još uvijek žive daleko od kvalitete života na koju smo navikli.

“Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2017. preko pet tisuća ljudi u dvije tisuće stanova u Hrvatskoj nije imalo pristup električnoj energiji. No, vjerujemo da ih ima i više”, kaže Marija Mileta iz Zelene akcije, okolišne organizacije koja je upravo ovom kampanjom odlučila obilježiti 30 godina rada na području zaštite okoliša, okolišne pravde, klimatskih promjena i brojnih drugih tema.

Temu pristupa električnoj energiji odabrali su jer su željeli skrenuti pozornost na prisutnost energetskog siromaštva u Hrvatskoj.

“Malo se o tome govori iako je iz više podataka Državnog zavoda za statistiku jasno da problem postoji. Primjerice, devet posto kućanstava ne može adekvatno zagrijati prostorije zimi. Tu bi najviše pomoglo ulaganje u energetsku učinkovitost, obnova zgrada pomogla bi i za grijanje i za hlađenje prostorija, no Hrvatska tu ne djeluje adekvatno. Prošloga tjedna smo opomenuti i od strane Europske komisije upravo zbog direktive o energetskoj učinkovitosti, točnije zbog neizvještavanja o napretku u provedbi mjeri”, ističe Mileta.

U slučaju uglavnom povratničkih kućanstava u okolici Gine potrebe su još veće, a rješenje iako ponekad na dohvatu ruke, nedostižno. U jednom od slučajeva od svjetla čovjeka dijeli 150 metara kabla, no zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa on i dalje živi u mraku. Solarna energija je idealno rješenje za rješavanje problema ovih ljudi jer omogućuje i samodostatnost, za nju ne moraju plaćati visoke račune jednom kad se sustav postavi izvan mreže.

“Želimo pokazati kako je solarna energija jedno od ključnih rješenja za energetsko siromaštvo i klimatsku krizu. Ovi sustavi koje planiramo postaviti, bit će različite snage, ovisi o potrebama kućanstava. Procijenili smo trošak na prosječno oko 1500 eura, tu nije uračunata instalacija. Inače danas mali sustavi koštaju već od 8 do 30 tisuća kuna. Ako skupimo više sredstava, postavit ćemo i više sustava. Oni neće omogućiti ljudima priključivanje nekih velikih uređaja, ali će barem imati svjetlo, moći slušati radio i puniti mobitele”, kaže Mileta.

Nakon što je kampanja već predstavljena u više medija, počeli su im se javljati i ljudi iz drugih dijelova zemlje. “Kad su nas vidjeli na televiziji, javila su nam se još dva čovjeka s područja Topuskog i jedan iz Vrginmosta koji isto žive bez električne energije”, ističe Bakšić Mitić.

Dok živimo u udobnosti grada, teško je zamisliti da u Hrvatskoj još brojni ljudi žive bez osnovnih elemenata kojima se danas mjeri kvalitete života. Svi imamo priliku biti donosioci svjetla doniranjem kampanje, i odricanje od jedne kave je bitan doprinos da nabolje promijenimo živote barem nekoliko ljudi.

“Molim sve ljude dobre volje da pomognu da i meni zasvijetli, da ovo malo života što mi je još ostalo proživim, da nisam stalno u mraku”, zaključuje pozivom svoju priču Mara Stanić.

Prvi put objavljen prije godinu dana, Europski indeks energetskog siromaštva otkrio je da većina zemalja EU, njih 17, ima značajni broj energetski siromašnih stanovnika. Najmanje je energetski siromašnih u Švedskoj i Finskoj, dok su na dnu ljestvice zemlje Južne i Istočne Europe.”, piše Marina Kelava za H-alter.

Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta “Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021”. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija H-Altera i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.