CROSOL je poslao pismo ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu uoči sastanka Vijeća za vanjske poslove EU na temu razvoja u kojem su navedene preporuke organizacija civilnog društva diljem Europske unije vezano za odgovor EU na globalnu pandemiju COVID-19.

Koronavirus ne poznaje granice. Solidarnost mora i dalje biti vodilja EU u svim fazama – a kako se razvijaju planovi za oporavak, EU i globalna zajednica donatora ne bi smjele izgubiti iz vida svoju predanost suradnji i pružanju podrške partnerskim zemljama u postizanju prosperitetne, pravedne i održive budućnosti za ljude i planet, u skladu s Agendom za održivi razvoj 2030. i Pariškim sporazumom. Osnaživanje društva, gospodarstva i okoliša trebaju biti u fokusu dugoročne podrške Europske unije. Stoga vas CONCORD Europe poziva da:

• Usmjerite pozornost na ranjive skupine u rizičnim okolnostima i zemljama, kroz dosljedan i cjelovit odgovor EU. Odgovor koji se bavi zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim posljedicama epidemije i njezinim dugoročnim utjecajima.
• Podržite partnerske zemlje u osnaživanju svojih zdravstvenih sustava radi pružanja univerzalnog pristupa zdravstvenim uslugama bez diskriminacije, kao i univerzalnu socijalnu zaštitu i/ili druge oblike novčanih transfera koji će doprijeti do onih kojima su najpotrebniji.
• Posvetite posebnu pažnju ženama i djevojkama. 69% poslova u zdravstvenom sektoru na globalnoj razini obavljaju žene. Rodne uloge koje žene i djevojke igraju u obiteljima, uključujući brigu o bolesnim članovima obitelji, povećavaju njihovu izloženost virusu i seksualnom i rodno zasnovanom nasilju.
• Usredotočite se na osiguravanje rada mehanizama distribucije hrane. Tržišta koja opskrbljuju većinu hrane koja se konzumira u zemljama u razvoju bit će pogođena, a mali poljoprivrednici već gube kanale za prodaju hrane koju proizvode.
• Prioritet mora biti podrška lokalnim organiacijama civilnog društva, koje imaju široki doseg u pružanju usluga na razini zajednice, uključujući i ženske mreže, koje rade direktno sa najugroženijim i najranjivijim skupinama.
• Da bi se lakše koordinirale ove aktivnosti, dodijelite odgovarajuće resurse na razini država članica i na razini EU, jer samo preusmjeravanje tekućih sredstava neće biti dovoljno, a moglo bi biti štetno.
• Usvojite dugoročniji sistemski pristup. Dosljedno radite na prelasku sa simptomatskog (kratkoročnog reagiranja na hitne slučajeve) na dugoročniji sistemski pristup, fokusirajući se na izgradnju otpornosti ljudi da prebrode trenutnu krizu i krize koje dolaze.
• Uskladite podršku i političke reakcije s ambicijama vezanim uz klimatske promjene, biološku raznolikost i širu zaštitu okoliša. Trenutno postoji mogućnost i potreba da se istovremeno radi na sanaciji klime i okoliša, nejednakostima i održivosti. Podržavajući partnerske zemlje u njihovim planovima oporavka, EU bi trebala primijeniti dosljedan i sveobuhvatan pristup koji ima za cilj postizanje zelenog, nepristranog i održivog oporavka.
• Unutar MMF-a i Svjetske banke usuglasite stavove kako bi se sve glavnice, kamate i troškovi na državni vanjski dug za 2020. godinu trajno ukinuli za sve zemlje kojima je to potrebno.

Nastavno na ove preporuke, CROSOL Platforma prilaže i preporuke hrvatskog civilnog društva okupljenog u Forum2020:

Od Republike Hrvatske kao predsjedavajuće Vijećem Europske unije tražimo da sazove izvanrednu sjednicu Europskog vijeća na kojoj će čelnici zemalja donijeti odluke o zajedničkoj reakciji EU na trenutnu krizu i to na način da će:

• EU učiniti sve što je u njenoj moći da zaštiti svoje građane od obolijevanja tako da će osloboditi dodatna sredstva usmjerena na rad javnog zdravstva
• okupiti na jednom mjestu svu raspoloživu medicinsku i zaštitnu opremu koja se proizvodi na razini EU i dogovoriti da članice 90% proizvedene opreme imaju pravo zadržavati na nacionalnoj razini, a 10% mora biti namijenjeno za brze intervencije u europskim i globalnim žarištima koja izmiču kontroli
• članice dati financijsku podršku fondu solidarnosti koji je nedavno osnovala  Svjetska zdravstvena organizacija
• uz najavljene ekonomske mjere iz EU i nacionalnih proračuna, Europsko Vijeće treba apelirati na privatni sektor s velikim zalihama kapitala, kao i onom koji neće biti pogođen ovom krizom da doprinese donacijama javnim financijskim fondovima koji nastaju kako bi ublažili negativne socio-ekonomske posljedice
• dugoročno raditi na jačanju sustava civilne zaštite, posebno u onim članicama koje su taj sustav zanemarile
• pokazati solidarnost prema izbjeglicama i migrantima na vanjskim granicama EU te u prenapučenim kampovima, koji predstavljaju posebno ugroženu skupinu obzirom na nedostatne higijenske i zdravstvene uvjete u kojima se nalaze

Pismo i preporuke dostupni su ovdje: